Promocija "Krajine" posvećene stvaralaštvu Zorana Kostića

BANjALUKA - Srpski jezik je zahvalan, neistrošen, što nije slučaj sa zapadnoevropskim jezicima koji su istrošeni i ispisani i više ne pripadaju književnosti, već nekim drugim sferama.

Srpski jezik još služi književnosti i nadam se da će moj opus skromno doprinijeti vraćanju poezije u žižu društvenog interesovanja, odakle je istisnuta decenijama i na marginama je.

Ovim riječima se doajen srpske književnosti Zoran Kostić osvrnuo na jedan od centralnih motiva u književnom i prevodilačkom radu pred današnju promociju novog broja časopisa za književnost, kulturu i nauku "Krajina", koji je posvećen njegovom stvaralaštvu.

Promocija će biti održana večeras u vijećnici Banskog dvora od 19 časova, a o Kostićevom djelu govoriće Zoran Arsović, Mirko Vuković, Luka Kecman i Duško Pevulja, a dok će u programu učestvovati i dramske umjetnice Jelena Trepetova Kostić i Renata Agostini. 

Urednik "Krajine", pisac i publicista  Goran Dakić rekao je da Zoran Kostić pripada onim pjesnicima koji su u jednom proživjeli najmanje tri života. Dovoljno je pomenuti noći koje je provodio sa Branom Petrovićem, Milanom Nenadićem, Jašom Grobarovim, Acom Sekulićem i inom boemskom bratijom po beogradskim krčmama i birtijama, spuštanje kanjonom Morače u kojem je odsudnu bitku bio sa poskocima i jednom jedinom košuljom i čirašku agoniju na Kavkazu, pa da čitalac zna s kakvim strasnim pustolovom ima posla. 

- Istorija Kostićevih rukopisa je i istorija cenzure u bivšoj državi. Zbog nacionalnih tema i motiva prvih pet Kostićevih knjiga objavljeno je deset godina nakon što su napisane. Tako su, kako piše Vladimir Jagličić, stihovi iz "Delte oca", "Prvina" i "Sonjeta" napisani između 1972. i 1976, a objavljeni su tek 1984. i 1986. Isto se, piše Jagličić, dešavalo i sa knjigama "Ko smo" i "Zadušni repovi" čije je objavljivanje - što zbog njihovih nacionalnih tema, što zbog autorove društveno-političke "nepodobnosti" - odgađano duže od jedne decenije - kazao je Dakić. 

Pisac i profesor Duško Pevulja kaže da je Kostić nacionalni pjesnik sa prepoznatljivim mjestom unutar srpskog književnog korpusa.

- U određenju koje je u saglasju sa srpskom književnom i pjesničkom tradicijom, Zoran Kostić je nacionalni pjesnik. Kad kažem nacionalni pjesnik, to prije svega znači da je Zoran Kostić duboko urođen u sudbinu svoga naroda, kako u aktuelne trenutke kojima je svjedočio, tako i u dubinske istorijske procese. Ono što njega kao pjesnika i kao pripadnika svoga naroda posebno zanima i što motiviše njegovu inspiraciju, što ga stvaralački izaziva, jesu udesi srpskog naroda, prelomni događaji i posebice nacionalno stradanje.  Kostić je veoma prepoznatljiv u savremenoj srpskoj poeziji i po tome mu u panorami naše savremene poezije, ali i u našoj poeziji uopšte, pripada istaknuto mjesto, jer je to jedna od važnih konstanti u stvaralaštvima velikih pjesnika, a to je veza ne samo sa svojim jezikom, bez jezika nema ni pjesnika ni poezije, nego sa prekretničkim događajima u istoriji svoga naroda - rekao je Pevulja. 

TEMAT
Temat koji se nalazi pred čitaocima je svojevrsna rekonstrukcija Kostićevog književnog rada, "pregledni rad" biografije koja traje šest decenija. U ovaj temat nisu uvršćeni Kostićevi prevodi i prepjevi, jer bi se broj strana umnožavao geometrijskom progresijom. Dovoljno je reći da je Kostić nedavno objavio prvi tom Antologije ruske poezije X-XXI vijeka, a da je u pripremi drugi tom. Kada oba toma budu objavljena, biće to više od hiljadu strana prevoda koje je napravio sâm pjesnik. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.