Potraga dječaka detektiva u paklu svjetskog rata

B.P.
Potraga dječaka detektiva u paklu svjetskog rata

BEOGRAD - Izdavačka kuća "Dereta" objavila je klasik "Kad smo bili siročad" slavnog japanskog pisca Kazua Išigura na srpskom jeziku, u prevodu Miloša Mitića.

Detektivske priče su u svojoj biti duboko infantilne i pronicljivi Išiguro pisanju ove knjige prilazi upravo na taj način.

- Glavni junak je dečak Kristofer Benks koji, poput izgubljenih dečaka iz Nedođije, ima devet godina. Kao i svako dete tek pred pragom puberteta živi u svom svetu mašte sanjajući o tome da postane slavni detektiv iz petparačkih romana. Osim svojom maštom i dečijom naivnošću, on je i fizički izolovan od stvarnog sveta. Naime, njegovi privilegovani roditelji žive u Međunarodnom naselju u Šangaju i mali Kristofer i njegov najbolji drug, Japanac Akira, o stvarnom svetu mogu samo da maštaju kao o nekoj bajkovitoj zemlji. Inače, ovo je isto ono mesto u kome živi i dečak Džejms Grejem, junak knjige i potonjeg filma "Carstvo sunca". Ovaj balon će pući kada Kristoferovi roditelji nestanu, verovatno zbog sukoba sa lokalnim gospodarima rata i trgovcima opijumom, a dečaka pošalju u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se o siročetu starala jedina preživela rođaka. Za razliku od Balardovog i Spilbergovog Džejmsa ovaj Išigurov dečak odbija da odraste. Dečak zaista postaje detektiv kao iz priča, slavan poput Šerloka Holmsa, koji uz pomoć lupe rešava i najteže zločine. Kada zadobije slavu o kakvoj je sanjao najzad može da se posveti onome što je oduvek želeo, da iskoristi svoje znanje i iskustvo kako bi pronašao svoje roditelje. Vraća se u Šangaj u kome divlja Drugi kinesko-japanski rat, sukob koji nagoveštava katastrofu globalnih razmera. Kristofer želi iskoristiti priliku da rešavajući problem u vezi sa nestankom roditelja pre dve decenije spreči novi veliki rat - piše u opisu knjige.

Kao i uvijek kada je u pitanju Išiguro, čitaoci zavise od pripovjedača koji je pouzdan onoliko koliko je pouzdano njegovo sjećanje. Poznato je samo ono što Kristofer odluči da ispriča u interpretaciji koju on odabere na osnovu sjećanja koje je krhko.

- Moja tematika se ne mijenja previše od knjige do knjige. Samo površina, kruženje i slično. Imam tendenciju da pišem istu knjigu iznova i iznova, ili barem uzimam istu temu kao prošli put i usavršavam je ili joj prilazim iz malo drugačijeg ugla - rekao je Išiguro.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana