Pjesnici Pero Zubac i Đorđo Sladoje poezijom ispunili salu Galerije „Žarko Vidović“

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Pjesnici Pero Zubac i Đorđo Sladoje poezijom ispunili salu Galerije „Žarko Vidović“ Foto: Glas Srpske | Pjesnici Pero Zubac i Đorđo Sladoje poezijom ispunili salu Galerije „Žarko Vidović“

ISTOČNA ILIDžA – U Galeriji „Žarko Vidović“ u Istočnoj Ilidži večeras je održano pjesničko veče dvojice velikih pjesnika, Pera Zupca i Đorđa Sladoja, koji su ljubiteljima istinske poezije gotovo dva časa darivali svoje stihove u prepunoj sali galerije.

Pjesničko veče Zupca i Sladoja održano je u okviru šestih Međunarodnih književnih susreta „Simeun Sime Milutinović“, koji se održavaju u Istočnoj Ilidži.

Zubac je, osvrćući se na Simeuna Milutinovića Sarajliju i značaj sjećanja na ljude koji su oblikovali srpsku književnost, s obzirom na to da je Milutinović bio jedan od začetnika romantizma, rekao da je priredio njegova sabrana djela.

– Srpska akademija nauka nije uspela za trideset godina da to uradi, a ekipa u kojoj smo bili Milovan Vitezović, Nebojša Kuzmanović, Mirčić i ja objavila je kompletna dela Sime Milutinovića. Tako da mi je posebno drago što tim povodom dolazim ovde – rekao je Zubac.

On je naveo da se nije mnogo bavio Simom Milutinovićem, ali da je pročitao svih 11 knjiga.

– Drago mi je što sam ovde, u Galeriji „Žarko Vidović“, gde ranije nisam bio, ali sam pre dve godine nastupio u velikoj dvorani Kulturnog centra sa svojom muzičkom ekipom. Bilo je predivno i tada su došle najuglednije ličnosti iz Sarajeva, iz vremena koje pamtimo samo po lepoti – napomenuo je Zubac.

Podsjetio je da je Simo Milutinović bio Njegošev učitelj i da je otkrivao neke nove prostore.

– Sada, kada se čita, može dosta da se nauči o tome – ocijenio je Zubac.

Sladoje je, osvrćući se na mjesto poezije u savremenom svijetu, rekao da će poezije biti sve dok čovjek bude postojao u ovom obliku i sa ovakvom mentalnom strukturom.

– U kom će obliku poezija biti objavljivana, to je već tehničko pitanje. Kada iz svakodnevnog života istisnete ono što je poetsko i čega mi nismo ni svesni, život bi bio mnogo bljutaviji nego što jeste. Ovo vreme nije naklonjeno nijednoj delatnosti koja ne donosi brzi profit, to je sasvim jasno, i sve je gurnuto na marginu, ne samo poezija. Ali, pravo je čudo što se toliko insistira na krizi poezije – ocijenio je Sladoje, dodajući da se tako stiče utisak da sve drugo cvjeta, a da je samo poezija u krizi.

Istakao je da poezija, zapravo, i živi od krize.

– Niko „od pečena kolača“ ne bi seo da piše pesme, već zato što vidi i oseća neke poremećaje u svetu koji ga okružuje. No, ja volim da za krizu navedem ono kako su je doživljavali stari Grci – kao stanje poremećaja koje u sebi uvek sadrži mogućnost izlaza, neku stazicu koja vodi ka izlazu i razrešenju krize – napomenuo je Sladoje.

Konstatovao je da su pjesnici stalno u krizi – stvaralačkoj, finansijskoj ili nekoj drugoj.

– Šalim se. Poeziju pišu oni kojima je to Bog dao. Tu nema nikakvih dilema. Kao što drugima daje neke druge talente, svakome da ponešto, nikome sve. Nas je zapalo da svoj doživljaj sveta oblikujemo u jezik i ja sam mu na tome beskrajno zahvalan, jer jezik nije samo sredstvo komunikacije i informisanja nego i beskrajno polje kreacije i stvaralaštva. U tom smislu, poezije će uvek biti, dok god čovek bude ovakav kakav je u antropološkom smislu. Ako nas pretvore u digitalna bića, onda će drugovi roboti pisati pesme. Ali, ja bih ih zamolio da u moje ne diraju – poručio je Sladoje.

Na pitanje gdje mu „srce jače tuče“, s obzirom na to da je na poseban način vezan za Hercegovinu i Sarajevo, Sladoje je odgovorio da „srce radi svoje“.

– Ne upravljam ja njime. Drago mi je i blisko mi je ovo i ne bih u ovom trenutku mogao to da razdvajam. Uostalom, ovo je sve Hercegovina – rekao je Sladoje.

Posebnu zanimljivost ove nezaboravne večeri poezije predstavljala je dodjela grafike Zupcu, čiji je autor Jezdimir Milošević. Na ovoj grafici su prvi put u svijetu objavljene „Mostarske kiše“ na staroj srednjovjekovnoj ćirilici.

Na grafici su prikazani Stari most u Mostaru i stećak sa Drenovika, koji se nalazi na zemlji Zupčevog oca Obrena. Milošević je za „Glas Srpske“ otkrio da je „Mostarske kiše“ izradio u sedam grafika povodom 65. godišnjice nastanka ove pjesme.

Direktor Centra za kulturu i informisanje Istočna Ilidža Božidar Novaković uručio je Zupcu i Sladoju zahvalnice za učešće na književnim susretima i doprinos ovoj nezaboravnoj večeri.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.