M. Džon Harison osvojio Bukerovu nagradu za 2026. godinu: Najstariji laureat u istoriji priznanja

Roman "The End of Everything" donosi postapokaliptičnu viziju svijeta u kojem su se društveni poredak i pravila svakodnevnog života urušili, a čovječanstvo se suočava sa stvarnošću koju više ne može da razumije

LONDON - Britanski pisac M. Džon Harison dobitnik je Bukerove nagrade za 2026. godinu za roman "The End of Everything" ("Kraj svega"), postapokaliptičnu priču koja čitaoce suočava sa granicama ljudskog razumijevanja, urušavanjem društvenih normi i neizvjesnom budućnošću čovječanstva.

Sa 81 godinom Harison je postao najstariji dobitnik u istoriji ovog prestižnog književnog priznanja, a njegova pobjeda predstavlja i značajan trenutak za naučnu fantastiku, jer je prvi put nagrađen autor koji dolazi iz svijeta žanrovske naučne fantastike u užem smislu.

Nagrada je uručena na svečanosti u Londonu, a predsjednica žirija Meri Berd saopštila je da je odluka donesena jednoglasno, nakon cjelodnevne rasprave o šest romana koji su se našli u užem izboru.

To je knjiga koja vas izokreće naglavačke, izaziva ironičan osmijeh, a, iznenađujuće, s obzirom na temu kojom se bavi, ostavlja i tračak optimizma - kazala je Berd.

Svakodnevica poslije apokalipse

Roman donosi satiričnu i uznemirujuću postapokaliptičnu avanturu čija se radnja odvija na obali Kenta, nekoliko decenija u budućnosti, godinama nakon misteriozne katastrofe. U središtu priče nalaze se Filip Tenent i njegova ostarjela tetka Marni, koji pokušavaju da pronađu svoje mjesto u svijetu u kojem je gotovo sve što poznajemo prestalo da funkcioniše.

Filip zarađuje za život pretražujući obalu i sakupljajući predmete koje more izbacuje iz Lamanša. Iako su prošle godine od krize koja je promijenila sve, njena prava priroda i dalje ostaje nepoznata. Država jedva funkcioniše, društvene norme su urušavaju, a zakon i red prepušteni su osvetnicima. Mora su prepuna novih vrsta stvorenja, dok se čini da je Evropa jednostavno nestala. U takvom svijetu nije neobično ni da se srušeni avion nađe u nečijem dvorištu.

Ipak, ljudi pokušavaju da nastave život i održavaju privid normalnosti kroz svakodnevne rituale: organizuju dječje rođendane i odlaze na jutarnju kafu u kafiće pored mora. Dok jedni očajnički pokušavaju da shvate šta se dogodilo, drugi se trude da se prilagode svijetu u kojem stara pravila više ne važe.

Jedan od ključnih motiva romana jeste ideja da bi eventualna apokalipsa mogla biti gotovo nemoguća za razumijevanje, te da bi se čovječanstvo našlo pred stvarnošću za koju nema odgovarajuća objašnjenja.

Filipov život dodatno se komplikuje kada u moru pronađe neobičan predmet - stvorenje koje neprestano mijenja oblik i razvija sposobnost da oponaša ljudski govor i ponašanje. Filip shvata da ga ne može zadržati i da mora da ga odnese u unutrašnjost zemlje, prije nego što uništi sve ono za šta je vjerovao da poznaje i razumije.

Ovo je politika našeg vremena sagledana kroz prizmu budućnosti - ocijenila je predsjednica žirija Meri Berd, ukazujući na savremeni društveni i politički kontekst koji se provlači kroz Harisonovu priču.

Šest decenija književnog rada

M. Džon Harison britanski je pisac i književni kritičar čije stvaralaštvo izmiče uobičajenim žanrovskim odrednicama. Roman "The End of Everything" donio mu je prvu nominaciju za Bukerovu nagradu, iako iza sebe ima višedecenijsku književnu karijeru i niz značajnih priznanja.

Pisci poput Olivije Lejng, Roberta Makfarlana i Nila Gejmena svrstavaju ga među najbiljantnije stiliste proze današnjice. Svoju prvu priču prodao je 1965. godine, a četiri godine kasnije pridružio se redakciji britanskog časopisa za spekulativnu književnost "New Worlds", gdje je do 1978. uređivao književne stranice.

Među njegovim najznačajnijim djelima izdvajaju se roman "Climbers", dobitnik nagrade "Boardman Tasker" za književnost o planinarenju 1989. godine, "Nova Swing", koji je 2007. osvojio nagradu "Artur K. Klark", kao i "The Sunken Land Begins to Rise Again", dobitnik nagrade "Goldsmiths" za inovativnost u književnosti 2020. godine.

Zbirka kratkih priča "You Should Come With Me Now" objavljena je 2017. godine, dok je izbor njegovih priča nastalih između 1970. i 2020. godine objavljen pod naslovom "Settling the World".

Osim književnog rada, Harison je pisao kritike i prikaze proznih djela za ugledne publikacije kao što su "TLS", "The Telegraph", "The Guardian" i "The New York Times". Bio je i koautor serije od četiri fantastična romana o mačkama koje govore, a pisao je i u ime legendarnog britanskog alpiniste.

Zanimljivo je da je Harison već imao iskustva sa Bukerovom nagradom, ali sa druge strane: bio je član žirija ovog prestižnog književnog priznanja 2022. godine.

Osvajanjem Bukerove nagrade za 2026. godinu, Harison je zaokružio šest decenija dugu karijeru jednim od najznačajnijih priznanja u savremenoj književnosti. Nagrađeni roman, njegovo 13. prozno djelo u formi romana, objavljen je u izdanju nezavisne britanske izdavačke kuće "Serpent's Tail". Uz nagradu, vrijednu 50.000 funti, Harisonu je pripala i potvrda da književnost koja se oslanja na naučnu fantastiku može da otvori široka pitanja o savremenom društvu, ljudskoj prirodi i mogućem kraju svijeta kakav poznajemo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.