Madžgalj: Knjiga „Gorski vuk“ nakon osam decenija razbija zablude

ISTOČNO SARAJEVO – U Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo večeras je promovisana knjiga „Gorski vuk – Vladimir Vlado Šipčić“, autora Marka Madžgalja iz Crne Gore, koja je privukla brojnu publiku zainteresovanu da čuje autora i istoričara Aleksandra Kostovića.

Knjiga je rezultat osmogodišnjeg istraživačkog rada i prikupljanja građe o posljednjim pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini. Promocija je bila prilika da se publika upozna sa istraživanjem, istorijskim činjenicama i dokumentima koji su poslužili kao osnova za njen nastanak.

Madžgalj je rekao da je knjiga doživjela drugo izdanje i da prati ratni i poratni put Vladimira Vlada Šipčića, razbijajući, kako je naveo, slike o njemu koje su u narodu stvarane osam decenija.

„Ova knjiga razbija komunističku misteriju o tome kako je on navodno poginuo 29. jula 1957. godine. Dokumentovana je arhivskom građom i istraživanjem na terenu, a postoje i neoborivi dokazi da je događaj koji su opisivali bukvalno izmišljen“, rekao je Madžgalj.

On je pojasnio da je dio arhivske građe dobio iz Državnog arhiva, dok je dodatnu dokumentaciju, nakon objavljivanja knjige, dobio od Agencije za nacionalnu bezbjednost.

„Taj dio koji sam dobio nakon objavljivanja knjige samo je potvrdio vjerodostojnost mojih istraživanja na terenu. Kretao sam se područjima kojima je prolazio i Vladimir sa svojim saborcima, u dijelovima istočne Bosne, sjeverne Crne Gore i Srbije“, naveo je Madžgalj.

On je otkrio da knjiga do sada nije promovisana u Crnoj Gori.

„Osim što su neki ljudi naručivali knjigu, ne znam da je bilo gdje u Crnoj Gori bilo riječi o ovom materijalu“, rekao je Madžgalj.

Najavljeno dopunjeno izdanje

Govoreći o mogućnosti objavljivanja nove knjige ili dopunjenog izdanja, Madžgalj je rekao da planira da unese dodatnu arhivsku građu i obradi teme koje nisu obuhvaćene prvim izdanjem.

Kako je naveo, nedostaje dio o pribojskim četnicima, koji su takođe djelovali na tromeđi Srbije, Crne Gore i BiH, kao i o romanijskim četnicima pod komandom Save Derikonje, Arsena Petrušića i drugih boraca.

„U tom trenutku nisam mogao sam da obradim toliki teren i toliki materijal. Sigurno će biti dopunjeno izdanje i u njemu će biti mnogo novih činjenica“, najavio je Madžgalj.

Istoričar Aleksandar Kostović rekao je da je značajno što ima mladih ljudi spremnih da godinama istražuju teme poput ove.

On je ukazao i na simboliku datuma promocije, podsjetivši da je 6. novembra srpska vojska oslobodila Sarajevo.

„Kontinuitet borbe i želje srpskog naroda za slobodom predstavlja i kasnija borba Vlada Šipčića i njegovo nepristajanje na novu komunističku vlast“, rekao je Kostović.

Osvrćući se na pitanje kako će knjiga i priča o Šipčiću biti prihvaćene danas, s obzirom na to da u vrijeme komunističke vlasti nije bio prihvaćen, Kostović je ocijenio da su Srbi kao narod dovoljno osviješteni da prepoznaju značaj istorijskih tema.

„Mi smo podneblje koje je u posljednjem ratu prošlo kroz razne stvari, tako da znamo da cijenimo borbu. Smatram da smo jedan od rijetkih krajeva gdje ljudi cijene iskrenu borbu. To što nije bio popularan u vrijeme kada je bilo opasno pričati o njemu pokazuje koliko je vremena, hrabrosti i energije bilo potrebno da nastane jedno ovakvo djelo“, zaključio je Kostović.

Promocija i u drugim gradovima

Organizator i moderator promocije Marijana Močević rekla je da je knjiga do sada predstavljena u Foči, Palama i Sokocu, a da je večerašnja promocija održana u Istočnom Sarajevu.

„Gorski vuk“ nije samo niz ispisanih stranica, već svjedočanstvo o čovjeku i vremenu u kojem je živio, njegovoj sudbini i okolnostima koje su je oblikovale. Riječ je o istorijsko-istraživačkom djelu nastalom kao rezultat osmogodišnjeg istraživanja Marka Madžgalja, posvećenom životu i sudbini Vlada Šipčića, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini koji je i nakon Drugog svjetskog rata pružao otpor komunističkim vlastima“, rekla je Močevićeva.

Ona je navela da knjiga, oslanjajući se na arhivsku građu, istorijske dokumente i svjedočenja učesnika i potomaka, prati Šipčićev život od djetinjstva i stupanja u vojne odrede sa 17 godina do poslijeratnog skrivanja i gerilskog djelovanja na tromeđi Srbije, Crne Gore i BiH.

Močevićeva je istakla da je Šipčić bio čovjek koji je, prema njenim riječima, učio čojstvu, junaštvu i dobroti, te da su dosadašnje promocije bile veoma dobro posjećene.

Večerašnju promociju otvorio je mladi guslar, koji je oduševio prisutne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.