Kovačević: Odjeljenje za srpski jezik - najznačajnija institucija za proučavanje Srpskog jezika

Srna
Kovačević: Odjeljenje za srpski jezik - najznačajnija institucija za proučavanje Srpskog jezika

Pale - Odjeljenje za srpski jezik pri Andrićevom institutu u Andrićgradu treba da bude jedna od najznačajnijih, ako ne i najznačajnija naučna institucija za proučavanje srpskog jezika u Srbiji i Republici Srpskoj, i to po svom naučnom djelovanju i rezultatima koji iz tog djelovanja proisteknu, naglasio je rukovodilac ovog odjeljenja Miloš Kovačević.

Naglasivši da su višestruki razlozi za otvaranje Odjeljenja za srpski jezik, a zapravo Instituta za srpski jezik, Kovačević je rekao Srni da odbrane srpskog jezika ne može biti bez njegovog naučnog istraživanja.


“Odbrana srpskog jezika mora biti naučno utemeljena i vezana za naučne institucije i naučne projekte. A opštepoznato je da Republika Srpska nema instituta za srpski jezik i književnost, a on je neophodan iz više razloga”, istakao je Kovačević, koji je profesor književnosti na filozofskim fakultetima u Beogradu i Istočnom Sarajevu.

Prvo, kaže on, zato što srpski jezik nigdje nije tako ugrožen kao u BiH, a drugo, što se bolonjskim procesima nauka gotovo izmješta s fakulteta, što fakulteti postaju malo jače srednje škole, u najboljem slučaju naučno u rangu bivše više škole.

“Treće, što muslimani - koji na sve načine žele takozvani bosanski jezik nametnuti kao zemaljski jezik, kao jezik i Srba i Hrvata i muslimana/Bošnjaka - već imaju institut, koji se sve više predstavlja kao institut koji izučava i pokriva jezičku problematiku cijele BiH, nerijetko predstavljajući svijetu falsifikate umjesto istina, kao na primjer onaj o 'bosančici' kao posebnom pismu različitom od srpske ćirilice, ili onaj o Povelji Kulina bana kao bošnjačkom dokumentu, ili onaj o tome da su svi koji žive u BiH jezički bliži takozvanom bosanskom nego srpskom jeziku i slično”, pojasnio je profesor Kovačević.

I na kraju, istakao je Kovačević, jedan od bitnih razloga za osnivanje instituta jeste i taj da je Republika Srpska, sa istočnom Hercegovinom kao središtem istočnohercegovačkog dijalekta, koji je osnovica cijelog Vukov/sk/og srpskog književnog jezika, na neki način predodređena da u njoj bude institut za srpski jezik.

“Uostalom, nema nijedne zemlje na svijetu, a posebno još ako je ugrožen njen nacionalni integritet, da ta zemlja nema institut za maternji jezik kao bazu izučavanja i njegovanja vlastitog jezika, posebno još ako je on, kao srpski, osnovni nacionalni identitetski kriterijum”, naveo je profesor Kovačević.

On je ocijenio da Institut za srpski jezik treba da bude mjesto za provođenje i potvrđivanje opštesrpske jezičke politike, prvo mjesto za opštedruštvena lingvistička istraživanja, a samim tim i pravo mjesto za njegovanje i izučavanje srpskoga jezika i pisma.

“Zato i jeste najprirodnije da je institut, po ugledu na njemački Geteov institut, ili španski Servantesov institut, vezan za ime najvećeg srpskog književnika, za Andrićevo ime, da je to Institut 'Ivo Andrić', u njegovom gradu - Andrićgradu, sa dva odjeljenja: Odjeljenjem za srpski jezik i Odjeljenjem za srpsku književnost”, konstatovao je profesor književnosti.

On je naglasio da je “bez osnivanja Odjeljenja za srpski jezik pri Andrićevom institut u Andrićgardu teško i povjerovati u uspješnu borbu za očuvanje srpskog jezika i ćirilice u BiH, a samim tim i u Republici Srpskoj, a sljedstveno tome i za očuvanje samih Srba i Republike Srpske”.

U Andrićevom institutu u Andrićgradu 12. maja otvoreno je Odjeljenje za srpski jezik, a tada je održan i dvodnevni naučni skup o temi “Ivo Andrić i srpski jezik”, na kome je uzelo učešće 30 filologa iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana