Knežević o stripu "Žetva" i monografiji "Teodor Tešo Petković": Sloboda krvlju plaćena i riječima sačuvana

SRBAC - Izdavač Srbsko sabranje "Baštionik" objavilo je nedavno monografiju "Teodor Tešo Petković", koju je priredio Veroljub Maletić i strip "Žetva", autora Zdravka Kneževića Kneza.

Povod za ovo zanimljivo zajedničko izdanje, koje izlazi na srpskom i ruskom jeziku jeste da se ovog avgusta navršava 150 godina od događaja koji su opisani u ovom stripu i monografiji. 

Monografija je obima 150 stranica, štampana na kvalitetnom papiru, na A4 formatu. Naslovnu stranicu uradio je Borislav Maljenović iz Doboja.

Integralni dio monografije jeste i strip "Žetva", u kojem veteran domaće strip-scene Zdravko Knežević daje svoje viđenje ovih događaja jezikom devete umjetnosti. 

- Prošlo je sada više od pet godina od kada smo se Milan Petković, Branko Savanović, Veroljub Maletić i ja sastali u Srpcu i napravili neko idejno rješenje za ovu monografiju i strip koji je prati. Veroljub je jako brzo završio svoj istorijski dio i poslao tekst meni, jer sam ja, slijedeći istorijske činjenice ovih događaja trebalo da napišem scenario za strip. 
U to vrijeme je bio postavljen jako kratak rok da sve bude završeno, tako da sam morao bez odgađanja i gotovo neplanski početi da radim... Napravio sam jednostavan sinopsis, ali sa mogućnošću dorade i po njemu napisao prostu priču pravolinijske radnje, koja je u potpunosti slijedila Veroljubove činjenice. Po toj priči sam uradio storibord, koji je pokazao da će budući strip imati 30 stranica. Potom sam uradio detaljan scenario i poslao Branku na prevod na ruski jezik i na ocjenu... da bih mogao uraditi ispravke - rekao je Knez.
Kako on ističe, prvobitna verzija bila je mnogo kraća i jednostavnija, ali se na kraju odlučio da uradi strip na dosta teži način da bi, kako kaže Knežević, bio dostojan glavnog junaka i njegovih djela. 

- Istovremeno sam počeo sa crtanjem i to crtanjem koje nije bilo baš tipično za mene, pošto je rok bio kratak, a ja spor crtač, koji radi ručno na velikim formatima i jako detaljno. Odlučio sam da smanjim veličinu originalne table sa A3 formata na B4, a nijanse, reljefe predmeta, nabore, sjene, itd., da ne radim šafurom, već sa više nijansi sive boje, što je trebalo da bude brže, ali i potpuno novo za mene... I tako, nakon pola godine rada, imao sam 15 tabli stripa završenih u potpunosti, a od Branka i ljudi iz književnih krugova stigle su ocjene za scenario u kojima se provlačio zaključak "sasvim korektno za strip". I upravo ta rečenica je bila kap koja je prelila čašu mog unutrašnjeg nezadovoljstva pristupom ovako važnom poslu... Prvo sam preradio scenario, napravio sam višeslojniju priču, koja je sad zauzimala 45 tabli, ali sam zadržao njenu jednostavnost. Odbacio sam sve do tada nacrtano, vratio se na svoj izvorni A3 format, ali sam zadržao lavir kolor, jer se zaista pokazao bržim od šafure. I odlučio sam da se više ne obazirem na rokove... - jasan je Knez.

Jednostavna naracija priče, uz dobro uhvaćen oslonac na arhaični jezik seoskog srpskog življa sredinom 19. vijeka te snažan tempo pripovijedanja, posvećenost vizuelnim detaljima i jak akcioni naboj u scenama borbi ustanika protiv turskih okupatora uz dinamičan Zdravkov crtež, koji jednako duguje uticajima "Bonelijevih" umjetnika, ali i klasicima evropskog avanturističkog stripa poput "Riđobradog", čini "Žetvu" jako zanimljivom za čitanje. Kako Knežević objašnjava dao je stripu radni naslov "Žetva", jer je to riječ koja ima daleko širu simboliku od izvornog značenja. 

- Riječ "žetva" se u našim podmotajičkim krajevima izgovarala jako često i sa izvjesnim strahopoštovanjem. Jasno je da ovdje nije riječ o žetvi klasja da bi bile zadovoljene potrebe za hranom, već o fiktivnoj žetvi nevinih duša kojima je još bilo jedino preostalo da se žrtvuju za slobodu. Učvrstio sam odluku da strip zadrži naš arhaični izgovor, dakle jezik prostog, ali velikodušnog motajičkog čovjeka koji se polako zaboravlja. Uveo sam lik seljaka Vasilija, koji je ovdje personifikacija svakog motajičkog domaćina, a čije su brige, otpor, vjera i usud zajedničke svakom našem čovjeku. Uveo sam lik konvertita, koji je vjerovatno iz sitne pohlepe za malo materije prišao neprijatelju i odavao mu položaje i brojnost ustanika i koji je u naletu pokajanja jedino mogao završiti onako kako je i završio svoj ovozemaljski život. Pomenuo sam paljenje i rušenje nove crkve u Lepenici i ubistvo oca Davidovića, jer je on bio i duhovni otac Teodoru Teši Petkoviću. Uveo sam u strip stvarne ličnosti tog vremena i tih događaja poput Vida Bilanovića i Lazara Trifkovića. Dodao sam završnu bitku sa Osmanlijama mimo istorijskih činjenica, ali pošto je ustanak sporadično trajao dosta vremena, takvih okršaja je sasvim sigurno bilo. Novi rezultat svega toga je strip obima 45 stranica za koji sam probio rok nešto više od tri godine. Da li je sve to imalo smisla, pokazaće sud javnosti u vremenima koja dolaze - jasan je Knez.

Monografija ima prevod na ruski jezik, unutar nje strip zauzima 45 stranica, a istorijski, tekstualni dio 30.

USPOMENA

Milan Petković, potomak oca Teodora Teše Petkovića, kaže da je ovo izdanje motivisano čuvanjem uspomena na čovjeka, koji je svoj narod zadužio riječju i djelom. 

- Ova monografija i strip ostaće trajno svjedočanstvo, ne samo na popa Tešu Petkovića, nego i na srpski ustanak protiv Turaka 1875. na području planine Motajice. Veliki je broj nasljednika popa Teše koji čuvaju uspomenu, ali i originalne spise, čitulje, diplome, koje svjedoče o životu i radu ovog sluge Božijeg, koji je bio jedan od najobrazovanijih ljudi toga vremena na ovom prostoru, jer je bio učenik znamenitog Vase Pelagiće. Svršivši ondašnju banjalučku Bogosloviju, rukopoložen je za đakona i sveštenika 1870. god. Srbi toga vremena su znali da bez vjere i pravoslavlja nema opstanka na ovom području - rekao je Petković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.