Izdavači preporučuju nove naslove sa polica

Aleksandra Glišić
Izdavači preporučuju nove naslove sa polica

Banjaluka - Neka knjiga bude sjekira za zamrznuto more u nama, savjetovao je slavni pisac Franc Kafka.

Za prve jesenje dane izdavači preporučuju neke od naslova koji će čitaoce odvesti u nove svjetove. Izdavačka kuća “Laguna” izdvaja nastavak kultnog romana - “Solunska 28 II deo” Dr Neleta Karajlića. Poslije romana “Solunska 28 - O novcu i strastima” (prvog dijela trilogije koji je ovjenčan nagradom “Momo Kapor”) Karajlić čitaocima predstavlja nastavak, roman “Solunska 28 - O prijateljstvu i izdaji”, posvećen ljudima i događajima koji su prolazili kroz dorćolsku kuću na obali Dunava.

- Ovo je priča o jednoj ženi. Ženi koju je sudbina kaznila ostavivši je u životu. Ona je pobijedila - ljubavlju. Ovo je priča o jednom jutru... koje je promijenilo sve.... Ovo je priča o jednom gradu. Ranjenom, osakaćenom i poniženom gradu, koji se podiže iz pepela, vjerom u sebe. Ovo je priča o jednoj ljubavi, zabranjenoj, neizrecivoj i otrovnoj ljubavi, što se na kraju, kao i svaka ljubav, pretvori u plamen - rekao je Karajlić o novom romanu. 

Iz ove izdavačke kuće čitaocima preporučuju i “Ubisvet” Siniše Soćanina, koji je prvi roman u njihovoj novoj ediciji “Eklipsa”.

- Da ne otkrivamo previše, mogu reći samo da je naslov osmišljen tako da dobije značenje tek kada čitalac pročita knjigu i ponovo se vrati na njega - kaže Soćanin.

Na listi “Laguninih” preporuka je i “Jedna nit”, novi roman Trejsi Ševalije, autorke bestselera “Djevojka sa bisernom minđušom” .

Ševalije, jedna od najčitanijih književnica današnjice, u novoj knjizi ispisuje bezvremenu priča o prijateljstvu, ljubavi i ženama koje same kroje svoju sudbinu. Radnja je smještena u 1932. godinu i prati djevojku Vajolet Spidvel, kojoj je Veliki rat odnio voljenog brata i vjerenika. Ona je predstavnica naraštaja osuđenog na usidjelički život jer je u ratu izginulo mnogo mladića.

- Topla, živopisna i divno oblikovana, “Jedna nit” je priča o ženi koja u predvečerje Drugog svetskog rata dolazi u grad sa nadom da će se izboriti za svoje pravo na sreću - saopštili su iz “Lagune”.

Među njihovim favoritima našao se i roman “Sestra Sigmunda Frojda”, čiji je autor makedonski pisac Goce Smilevski. Ovo djelo prati sudbinu porodice Sigmunda Frojda. 

- Smilevski u ovom romanu daje glas Adolfini, sestri Sigmunda Frojda, koja je život provela u sjenci svoje porodice. Priče o njenom životu, o genijalnosti Sigmunda Frojda i o kulturno-umjetničkom sjaju Beča početkom dvadesetog vijeka okosnice su ovog djela. Preplićući sudbine glavne junakinje Adolfine i njenog brata Sigmunda, pokazujući njihovu bliskost u djetinjstvu, njeno druženje sa sestrom Gustava Klimta u bečkoj psihijatrijskoj bolnici, njene snove i njihova razmišljanja, Smilevski donosi složenu, poetsku fugu o našoj civilizaciji. Ovaj roman je objavljen u prevodu na tridesetak jezika, a za njega je autor dobio nagradu Centralnoevropske inicijative za najboljeg evropskog pisca do 35 godina.

- Izdavačka kuća “Arhipelag” objavila je četiri nova romana pisaca koji predstavljaju neke od najznačajnijih izraza nove srpske književnosti - ističe glavni i odgovorni urednik “Arhipelaga” Gojko Božović. 

Podsjeća da su upravo oni objavili roman “Otkako sam kupila labuda” Tanje Stupar-Trifunović, dobitnice Evropske nagrade za književnost.

- Srđan Tešin napisao je roman “Moje”, čiji je jedan od glavnih junaka Danilo Kiš. U ovom djelu prepliću se porodične i književne istorije, društvena istorija druge Jugoslavije i savremene okolnosti, devedesete godine i izgubljeno vreme čitave jedne generacije, lične i društvene drame, biografije i imaginacija, mašta i činjenice, autofikcija i uzbudljiva priča ovog i minulog vremena - kazao je Božović.

On čitaoce upućuje i na Darka Tuševljakovića, dobitnika Evropske nagrade za književnost i njegov roman “Jegermajster”, u kojem se jedan ljetni odmor pretvara u nesvakidašnji košmar na izolovanom ostrvu. 

 

Strahovi između sna i jave

- Nina Savčić piše u romanu “Vlasnik svega našeg” o bibliotekarki na zameni koja radi u misterioznom institutu na kraju Beograda. Odlazeći na posao, junakinja ubrzo shvata da je reč o posve neobičnoj biblioteci, da su ljudi koji rade u tom institutu povezani tajanstvenim i nerazjašnjenim vezama, a da prava priroda tog instituta njoj ostaje nedokučiva.- kaže Gojko Božović

- Na tom mestu započinje košmar u kome junakinja pokušava da razluči šta je san a šta java, šta je stvarnost u kojoj živi, a šta su strahovi koji oživljavaju na temelju njenog svakodnevnog iskustva. - dodaje Gojko Božović 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana