Iza Milorada Telebaka ostaje blago nemjerljive vrijednosti: S ljubavlju i uz šalu učio nas ljepoti jezika

Milanka Mitrić
Iza Milorada Telebaka ostaje blago nemjerljive vrijednosti: S ljubavlju i uz šalu učio nas ljepoti jezika

BANjALUKA - Veliki jezički znalac, čovjek koji se igrao riječima ne bi li njihov pravilan izgovor učinio zanimljivijim onima koji bi ga slušali, koji je, često kao kradom jezička pravila pretvarao u mala poučna čuda, i tako plodove znanja zdušno dijelio svuda oko sebe. Smiren, nasmijan, prepun jezičkih doskočica i pošalica, tačan, precizan i posvećen znanju i nauci takav je bio Milorad Telebak.

Jedan od najvažnijih lingvista na ovim prostorima, pozorišni lektor i profesor preminuo je u 79. godini u Banjaluci od posljedica zaraze virusom korona. Iza njega ostaje jezičko blago nemjerljive vrijednosti, a i sjećanje na najmirniji i najtopliji osmijeh čovjeka koji je život posvetio da svoje znanje podijeli drugima, da ih inspiriše na učenje o našem jeziku i njegovim ljepotama i da nauci s ljubavlju udahne jedan razumljiv, zanimljiv i čudesan život.

 -S raspadom Jugoslavije drastično je smanjena teritorija na kojoj se govorilo srpski; smanjen je i broj govorilaca. Na udaru globalizacije našli su se naročito mali narodi. Izvjesniju budućnost mogu imati samo oni koji svoj jezik vole, uče, znaju, čuvaju. Samo tako možemo sačuvati i sebe kao narod. Jer, jezik i narod imaju istu sudbinu - naveo je Telebak u  autorskom tekstu koji je za "Glas Srpske" napisao u februaru ove godine povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika i koji je otkucao na svojoj pisaćoj mašini, čijim tipkama su ispisivana raznolika jezička čudesa.

Telebak je godinama radio u Narodnom pozorištu Republike Srpske, a iz ovog teatra su naveli da je teško pisati o čovjeku kojem su se svi divili, jer skoro da ne postoji nešto što se o njemu može dodati, a da već nije poznato.

- Godinama je u našoj pozorišnoj kući, kao i svuda gdje se negova riječ mogla čuti, nesebično radio na njegovanju jezičke kulture i očuvanju ćirilice i srpskog jezika, i to nenametljivo, toplim riječima i uz puno razumijevanja. Pamtićemo njegove jezičke bravure i pošalice kojima nas je obrazovao i podsjećao na to da nemamo većeg blaga od svoga jezika. Zahvalni smo našem Mići na svemu što smo od njega naučili i što smo, prije svega, imali priliku da gotovo tri decenije uživamo u njegovom radu. Još jedan dobri duh našeg pozorišta nas je napustio, ali samo fizički. Iza sebe je ostavio brojne savjete, priručnike, članke i uspomene koje će nam uvijek biti drage. Na nama ostaje da slijedimo njegov put i čuvamo srpski jezik onako kako nas je godinama učio - stoji u dopisu NPRS, u kojem dodaju da će uvijek čuvati uspomenu na njegov rad, zalaganje i ljubav koju je gajio prema jeziku i pozorištu.

Telebak je bio autor nekoliko jezičkih priručnika, među kojima su "Govorimo srpski"  S lakoćom do jezičke kulture", "Muzika riječi  Ka govornoj kulturi", "Pravogovor  Usta nisu štamparija", "Sa smijehom kroz gramatiku", "Kako se kaže" i "Jezički odgonetnik". Bio je autor nekoliko jezičkih emisija na Radioteleviziji Republike Srpske, nekoliko stotina tekstova o jeziku u listovima i časopisima (više od 1.000 bibliografskih jedinica). Bio je član uredništva glasila Matice srpske "Jezik danas", a od osnivanja Odbora za standardizaciju srpskog jezika pri Institutu za jezik SANU stalni je član njegovih dviju komisija.

- Od danas ništa više, kada je u pitanju kultura, jezik, pozorište i govorni mediji neće biti isto, jer otišao je čovjek koji je na svaki način bio složena ličnost i čovjek na kojeg smo se mi, iz govornih i pisanih medija, mogli osloniti. Telebak je nesumnjivo jedan od najznačajnijih jezičkih autoriteta na prostoru srpskog govornog područja i to što je on uradio za svoj maternji jezik, malo je ko uradio, a sve je radio s lakoćom. Uspio je da nam kroz jednu lakšu, rasterećeniju priču govori o jeziku i njegovim specifičnostima. On je na lagodan, lepršav i neobičan  način govorio o jeziku - rekao je za "Glas Srpske" glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće "Besjeda" Nenad Novaković, a upravo u ovoj izdavačkoj kući prije nekoliko dana objavljena je posljednja Telebakova knjiga "Frazeologizmi u srpskom jeziku".

Novaković je naveo da ono što je takođe važno, što se Telebaka tiče, jeste njegov nemjerljiv doprinos radu na predstavama u NPRS.

- Mi smo  devet godina sarađivali i radili kao prijatelji, kao ljudi i ono što je on uradio sa glumcima i što je radio u predstavama je nešto što gledalac iz sale nije mogao da uoči. Znao je da prenese znanje, nije bio čovjek koji je bičem tjerao, već je lijepom riječju, kroz šalu, kroz nešto što nije klasična pedagogija i obrazovanje, jednom drugačijom pričom, uspio da uspostavi kontakt sa tekstom, te da tekst prenese na glumce i da oni to prihvate na svoje vlasništvo. Važan je njegov rad sa novinarima i spikerima na RTRSu. Njegove emisije "Govorimo srpski" su priče koje su dale nemjerljiv doprinos kultivizaciji i kulturi srpskog jezika -  zaključio je Novaković.

Bio je dugogodišnji član Udruženja književnika Republike Srpske i Udruženja književnika Srbije.

 - Ostaće u našem vječnom sjećanju kao istinski borac za očuvanje pisma ćirilice, jezičke i govorne kulture srpskog naroda u Republici Srpskoj. Neka mu je vječna slava i hvala - stoji u zvaničnom saopštenju UKRS.

Telebak je bio i izvođač poučne jezičke monokomedije "Sa smijehom kroz srpsku gramatiku", koja je zabilježila blizu 100 izvođenja u školama, bibliotekama, domovima kulture, pozorištima. Dobitnik je mnogih stručnih priznanja, među su nagrada "Sveti Sava", Povelja Matice srpske za ukupan doprinos njegovanju srpske jezičke kulture, Kočićeva nagrada. Telebaka je predsjednik Republike Srpske odlikovao Ordenom Njegoša drugog reda.

Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika, lingvista Sreto Tanasić, kazao je da je Telebakovom smrću srpska kultura izgubila mnogo.

- Posljednjih tridesetak godina on se priključio našim najagilnijim trudbenicima na polju njegovanja srpskog jezika i podizanja svijesti o značaju pravilnog, jasnog i lijepog izražavanja, Ivanu Klajnu, Milanu Šipki, Dragi Ćupiću, Bogdanu Terziću i Egonu Feketeu, koji su nas takođe, nažalost, već napustili  naveo je on, te se osvrnuo posebno na Telebakov doprinos srpskom jeziku i na njegov odnos prema ćiriličnom pismu kao osnovi srpskog nacionalnog i kulturnog obrasca. On je ne samo među najistaknutijim jezičkim stručnjacima koji su se dugo bavili pitanjem jezičke kulture, nego je gotovo jedini srpski lingvista koji se bavio jezičkom kulturom u Srpskoj, gdje jezička situacija nije nimalo povoljnija nego na drugim srpskim jezičkim prostorima  - izjavio je Tanasić.

Milorad Telebak preminuo je u četvrtak, 8. aprila, a biće sahranjen 10. aprila, u 13 časova u rodnom mjestu Luka, Opština Nevesinje.

Komemoracija povodom smrti profesora Telebaka, biće održana 12. aprila, sa početkom u 11 časova na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske.

Knjiga žalosti u Banskom dvoru biće otvorena danas u terminu od 15 do 19 časova.

Priznanje Zdravki Babić
Priznanje Zdravki Babić
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana