"Istina je, čitalo se": Dragocjena istorija vječnog života knjige

BANjALUKA - Izložba pod nazivom "Istina je, čitalo se! Banjolučke biblioteke u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske 1856-1956", biće otvorena danas s početkom u 12 časova u Izložbenom salonu NUB Republike Srpske.

Autori izložbe su Berislav Blagojević i Orijana Vuković, a postavka  kazuje svojevrsnu istoriju čitanja u gradu tokom jednog vijeka. Šta je čitao Petar Kočić, a šta njegov kum i biograf Vaso Glušac? Kome je darivala knjige Jovanka Milošević, majka akademika Vlade Miloševića, a od koga je dobijala knjige na poklon? Kako su izgledale školske biblioteke u Banjaluci, šta se čitalo u KAB-u, a šta u pokretnim bibliotekama Sokolskog društva? Da li su banjalučki trgovci toga vremena marili za knjigu? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznajte kroz izložbu "Istina je, čitalo se!"

- U fondovima Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske čuvaju se brojne knjige koje u sebi nose dokaze o njihovim ranijim vlasnicima, biljege prošlosti koji svjedoče o bibliofilima i prodavcima knjiga, o darodavcima i čitaocima, o kilometrima puteva i stotinama dlanova kroz koje je knjiga prošla kako bi konačno odmorila na polici. A taj predah traje dok ne naiđe novi čitalac, bio đak, student, ili bibliotekar, možda činovnik ili pisac. Zahvaljujući sačuvanoj građi ova izložba otkriva čitalački kontinuitet u Banjaluci pa s razlogom možemo reći: "Istina je, čitalo se" - kažu autori izložbe u najavi postavke.

Jedan od autora izložbe pisac Berislav Blagojević navodi da je ova izložba nastajala nekoliko godina, dugotrajnim prolaženjem kroz bibliotekarsku građu.

- Izložba "Istina je, čitalo se! Banjolučke biblioteke u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske 1856-1956" nastajala je nekoliko godina koliko je trajalo pronalaženje građe u fondu NUB Republike Srpske. Isprva je bila zamišljena kao prilog poznavanju istorije biblioteka i bibliotekarstva na ovom prostoru, ali je u procesu prikupljanja i selektovanja materijala postalo jasno da je prirodnije ispričati svojevrsnu istoriju čitanja u Banjaluci - rekao je Blagojević.

Izložba i prateći katalog se nadopunjuju u prikazu jednog perioda u životu grada kada je knjiga bila među najvećim dragocjenostima. Knjige su u ličnim bibliotekama imali brojni znameniti sugrađani, pisci, profesori, učitelji, sveštenici, trgovci, o čemu svjedoče zapisi, pečati, marginalije, autografi, posvete. Iste ove tragove čitanja i posjedovanja nalazimo i u knjigama koje su pripadale školama, kulturnim i prosvjetnim društvima, konfesionalnim udruženjima, državnim, upravnim, sindikalnim organizacijama i vojnim institucijama. Ovi tragovi dozvoljavaju barem djelimičnu rekonstrukciju života knjiga, ali i njenih vlasnika, bilo da se radilo o jednoj osobi, ili nekom društvu.

Kako navodi Orijana Vuković ovo je veoma uzbudljiva priča o tradiciji koja se danas rijetko pominje tradicija čitanja, odnosno, kontinuitet čitanja.

- Uvidom u građu zaista se može reći da su čitali svi koji su u to vrijeme bili pismeni i da se čitalo takoreći sve: od lijepe književnosti i stručne literature, do filozofije i političke teorije. Ko nije mogao sebi da priušti nabavku knjiga, pozajmljivao ih je, poput Branka Ćopića koji je kao đak Učiteljske škole odlazio kod prote Dušana Kecmanovića čija privatna biblioteka je bila jedna od najbogatijih u gradu. Drugi su odlazili u razna udruženja kako bi pozajmljivali knjige ili se informisali iz štampe. Srpska čitaonica je prednjačila po broju raspoloživih naslova, ali tu su bile i biblioteke drugih ustanova i društava: Sokolskog društva, KAB-a, SKPD "Pelagić", KD "Zmijanje", Muslimanske čitaonice, Knjižnice oficirskog doma... Posebno vrijedi napomenuti biblioteke manjina koje su bile veoma dobro snabdjevene knjigama, a otvorene za sve građane. Takva je bila biblioteka Ruske matice, kao i biblioteka Francusko-jugoslovenskog kluba, odnosno, Društva prijatelja Francuske - rekla je Vukovićeva.

Kako je knjiga predstavljala izuzetnu vrijednost, autori izložbe ističu da su posebnu pažnju obratili na darivanje knjiga.

- Od velikog broja dedikacija u pronađenim knjigama, odabrali smo nekolicinu koje jasno pokazuju kulturne veze, poštovanje i saradnju kulturnih radnika tog vremena. Vrijedi istaći brojne knjige koje je na poklon dobila Jovanka Milošević, majka akademika Vlade Miloševića, ili one koje je od manje ili više poznatih ličnosti na poklon dobio Špiro Bocarić. Knjige je iz Crne Gore dobijao Petar Kočić, a učiteljica Olga Kasalović je dobila knjigu sa lijepom posvetom od spisateljice Milice Janković iz Srbije - rekao je Blagojević. 

Autori izložbe podsjećaju da bi osvrt na istoriju čitanja bio nemoguć da nisu postojale sve te biblioteke u prošlosti, odnosno, da ih NUB Republike Srpske ne čuva decenijama.

- Upravo čuvanje bibliotečke građe jeste jedan značajan aspekt djelovanja biblioteka i zahvaljujući tome biblioteke nisu samo repozitorijumi znanja, već su i baštinici zanimljivih priča koje su ponekad nevidljive i čekaju da budu otkrivene na marginama knjiga. Tad knjiga nastavlja da pripovijeda, ne samo o onome što je odštampano na njenim stranicama, nego priču o sebi: o tome gdje je sve bila, čije ruke su je listale, ko se njom dičio, a ko ju je skrivao i krijumčario, ko je probdio noći tumačeći njen sadržaj, ko je uz nju postao mudriji, kome je pomogla u poslu i usavršavanju, a kome da se opusti i razonodi nakon posla - rekla je Vukovićeva.

Izložba obuhvata knjige iz ličnih biblioteka znamenitih Banjalučana, školskih, državnih i drugih institucija, konfesionalnih, nacionalnih, prosvjetnih i drugih društava i ustanova kulture. Ono što ih povezuje jeste to što predstavljaju nesumnjive dokaze o tradiciji čitanja i naklonosti prema knjigama.

Čuvari

Ova postavka obuhvata buran istorijski period. Usljed ratova, ali i prirodnih katastrofa mnoge knjige su uništene.

U razornom zemljotresu koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, kako navodi Vukovićeva, uništeno je oko 72.500 publikacija.

- I tada, ali i decenijama prije toga i kasnije bibliotekari su bili ti koji su nastojali da sačuvaju vrijednu bibliotečku građu, čak i u veoma teškim uslovima. Značajan dio knjiga koje pominje ova izložba nekad je pripadao raznim društvima i Srpskoj čitaonici iz koje je ponikla i naša biblioteka. One su uglavnom stigle u biblioteku nakon Drugog svjetskog rata, a bibliotekarima bi trebalo odati počast što su i danas žive - rekla je Vukovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.