“Imperativ” u Banjaluci: Stvarnost izmiče obrascima književnosti

Milanka Mitrić
“Imperativ” u Banjaluci: Stvarnost izmiče obrascima književnosti

Banjaluka - Već nekoliko dana jedan mali dio Banjaluke, Banski dvor, mjesto je okupljanja velikih ljubitelja književnosti, muzike, lijepih riječi i nota i mjesto gdje se održava drugi Festival književnosti “Imperativ”, koji kroz nekoliko istinski divnih programa pruža svim posjetiocima samo djelić književne magije, kroz susrete sa domaćima autorima.

Svako je tokom trajanja festivala pronašao nešto za sebe, lijepe riječi, knjige, muziku, sreo neke nove ljude, a sve zahvaljujući književnosti. Istinski lijepo. Tako je bilo i četvrtog dana “Imperativa”, mnogi ljudi su se sreli i možda pronašli nešto što nisu ni znali da im je bilo potrebno. 

Četvrtog dana “Imperativa”, koji organizuje istoimeno udruženje za promociju i popularizaciju književnosti,  najviše pažnje publike privukla je promocija novog romana Tanje Stupar-Trifunović “Otkako sam kupila labuda”. Ovo djelo objavljeno je u izdanju “Arhipelaga” iz Beograda, s autorkom o romanu je razgovarala književnica Lana Bastašić, a moderatorka je bila Vanja Šušnjar-Čanković.

Osnova radnje djela je ljubavna priča između dviju žena koja na različite načine može da predstavlja sve moguće povezanosti među ljudima, pukotine, odvojenosti i samoće.

- Ono što je meni bila neka vrsta izazova je da on pomjeri ono na čemu sam prije radila. Prethodni roman je govorio o odnosu između majke i kćerke i odnosio se nekako na složenost tog odnosa, na samu psihu žena. Logičan korak dalje je bio da pokušam opisati nešto što je na neki način neopisivo, intrigantno, teško obuhvatiti riječima. Kao što je složen odnos majke i kćerke, odnos dviju žena je nekako ispunjen zamkama, složenošću i opterećen je ne samo spoljašnjom predrasudom. Više mi je bio intimni izazov da pokušam takvo nešto opisati kroz knjigu - rekla je Stupar-Trifunović.

Književnica Lana Bastašić osvrnula se na prethodni roman “Satovi u majčinoj sobi” i iskazala svoja zapažanja o djelu. Kroz osvrt na teme koje se provlače u romanu, na uticaje koji su lagano prožeti kroz djelo, Bastašićeva je zaista izdašno i lijepo objasnila neke suštinske odrednice koje ovo djelo u sebi ima te, na neki način, objasnila koliko često život i naša stvarnost koju vidimo kao takvu izmiče obrascima književnosti, ma koliko mi od svega pokušali da stvorimo priču.

-  Tema sama po sebi je nešto o čemu se kod nas dovoljno ne govori, u svjetskoj književnosti je to razrađena tema.  Ono što je interesantno je da je roman pisan u epistolarnoj formi, obraćanje je u drugom licu jednine. Tako se mi osjećamo bliže pripovjedačici i stvara se jednakost između toga “ti” i priče. Bilo koje žanrovsko očekivanje koje možete imati o ovom romanu je pozitivno iznevjereno jer se Tanja lijepo igra sa svim tim žanrovima i ispituje našu potrebu da od svega napravimo priču. Svi važni odnosi u našem životu su zapravo priče. I tu stvara divnu vezu između književnosti i života i da li uopšte možemo da pronađemo obrasce u književnosti koji će nam pomoći da shvatimo sebe, da razumijemo drugog, a kada se radi o ženama i ženskim odnosima, obrasci su izostavljeni - kazala je Bastašićeva.

U okviru programa “Poeziju će svi čitati” svoje stihove su čitali Drago Glamuzina i Mihaela Šumić, a muziku, uz kratke priče iz zbirke “I sreli su medu”, u programu “Note i slova” koje je čitala Nina Tikveša, sa kojom je razgovarao Milan Rakulj.

Peti i posljednji festivalski dan bio je predviđen za “Lektiru u podne” uz Lanu Bastašić i Vladimira Tabaševića, promociju zbirke Rumene Bužarovske “Nikuda ne idem”, program “Poeziju će svi čitati” uz Vladimira Tabaševića i Vladanu Perlić te note i slova uz Stevu Grabovca, koji je čitao odlomke romana “Mulat albino komarac” uz prikladnu muziku.

Iz kritike

 

- Iako je Margarit Jursenar još davno u svom kultnom romanu “Hadrijanovi memoari” uvela pitanje lezbijske ljubavi kao temu koja je nezaobilazna i važna u književnosti, ne bismo mogli reći da je do sada u našim okvirima bilo pretjerano vidljivih književnih refleksija i ostvarenja koja su se bavila takvim odnosom u romanesknom tekstu. Stupar-Trifunović knjigom “Otkako sam kupila labuda” uvodi ovu temu na dojmljiv način u svoj roman, pokazujući da zapravo književnost ni na koji način ne smije biti sputana tabuizacijom i predrasudama te da je svaka perspektiva, ako je dobro izvedena, u potpunosti relevantna - naveo je Đorđe Krajišnik u kritici romana “Otkako sam kupila labuda”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana