“Glas Srpske” preporučuje: U nove čitalačke pobjede uz priče, pjesme i eseje

Milanka Mitrić
“Glas Srpske” preporučuje: U nove čitalačke pobjede uz priče, pjesme i eseje

BANjALUKA - Biblioteke i knjižare od ove sedmice su u potpunosti otvorene za rad sa svojim korisnicima, ljubiteljima pisane riječi koji su željno iščekivali nove susrete sa željenim knjigama.

Otvorene su uz sve preporučene mjere opreza, tako da je posjeta bibliotekama i knjižarama u narednom periodu nešto drugačija. Oni koji žele svoje omiljene naslove da pronađu u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske ili nekoj od omiljenih knjižara i lokalnih biblioteka, sada ih posjećuju isključivo sa spiskovima naslova koje traže ili sa elektronskom rezervacijom. Svi ljubitelji pisane riječi, koji još nisu spremni da odlaze lično u traganje za knjigama i dalje mogu da ih kupe, kako u fizičkom, tako i u elektronskom obliku preko brojnih onlajn knjižara i sajtova izdavačkih kuća.

“Glas Srpske” je stoga odlučio da izdvoji nekoliko starih i novih naslova djela i to djela koja obuhvataju kratke priče, poeziju, fantastiku i eseje, a možda se neki od njih nađe na nečijem spisku prilikom neke od narednih posjeta knjižari ili biblioteci.

“Iza vrata”, Emina Elezović

Prva zbirka pjesama Emine Elezović “Iza vrata” nedavno je objavljena u izdanju izdavačke kuće “Imprimatur” iz Banjaluke, a sačinjena je iz 82 pjesme i 10 ilustracija.

- Ova knjiga je zbir mojih i tuđih stanova, kuhinja i tanjira, prijatelja, strahova, roditelja, prolaznika, ljudi koje sam viđala na 10 sekundi, ljudi koje nisam znala da više nikada neću vidjeti i domaćih životinja. “Iza vrata” je sve ono što kipi i previre u nama, iza naših vrata - navela je autorka Emina Elezović o svojoj zbirci.

U djelu se nalaze pjesme poput “Stan bake Olge”, “Bole me ramena”, “Zaljubi se u čovjeka” i “O ljepoti”.

“Doba heroja”, Zoran Paunović

- Knjiga eseja o suštinskoj vezi rokenrola i književnosti nastala je iz mnogo skromnijih razloga no što su joj realni dometi. Naime, svaki od tekstova ima svoj konkretan povod, neku godišnjicu, objavljivanje knjige ili albuma ili koncert. Svi oni u zbiru govore o toj produženoj ruci muzike - stihu koji i da hoće nije samo ukras tonu ili ravnopravni deo tog jedinstva, već samostalna vrednost koja nadilazi muziku i odlazi u trajanje - naznačio je Vladislav Bajac o zbirci eseja Zorana Paunovića “Doba heroja”, koja je 2018. godine objavljena u izdanju “Geopoetike”.

Djelom su, između ostalog, obuhvaćeni eseji o Bobu Dilanu, Lenardu Koenu, Dejvidu Bouviju, Džoan Baez, Džoniju Štuliću i Brusu Springstinu.

“Kofer”, Sergej Dovlatov

Zbirka priča naslovljena sa “Kofer” Sergeja Dovlatova na srpskom jeziku objavljena je u izdavačkoj kući “Stylos” 2005. godine, a prošle godine u novom ruhu, u izdanju “Loma”.

Obuhvata nekoliko realnih  priča lenjingradskog života, među kojima su “Šoferske rukavice”, “Šubara”, “Jakna Fernana Ležea” i “Pristojno odelo sa dva reda dugmadi”.

- “Kofer” ispituje objekte koje je Dovlatov ponio sa sobom prilikom emigracije iz SSSR-a. Ove stvari koje mu pripadaju, na briljantan način stvaraju različite šaljive priče, prepune neočekivanih okolnosti u kojima ih je nabavio - naznačeno je o djelu.

“Simlarilion”, Dž. R. R. Tolkin

Oni koji su upoznati sa svijetom Srednje zemlje, vole Tolkinova djela, a još nisu otkrili sve što je napisao, u “Silmarilionu” će naći mnogo zanimljivih priča o starijim danima i prvom dobu svijeta. Autor “Gospodara prstenova” u tom djelu prikazao je kraj trećeg doba, dok je “Silmarilion” pravi put kroz istorijat i otkrivanje manje poznatih detalja, likova i podataka o tom periodu.

U “Silmarilionu” su prikazane legende, sa izdvajanjem prvog Mračnog Gospodara Morgota, koji je postojao u Srednjoj zemlji. Rat protiv njega vodili su Visokorodni vilenjaci.

Djelo je, nakon Tolkinove smrti, uredio njegov sin Kristofer, a na srpskom jeziku objavljeno je u izdanju “Narodne knjige” iz Podgorice.

“Ledeni zmaj”, Džordž R. R. Martin

Čarobna priča o susretu zastraujućeg stvorenja, ledenog zmaja i djevojčice Adare, djelo “Ledeni zmaj” Džordža R. R. Martina smješteno je u svijet “Pjesme leda i vatre”, popularnog serijala smještenog u Vesteros.

Luis Rojo napravio je fantastične ilustracije za ovu knjigu koja je na srpskom jeziku objavljena prošle godine u izdanju “Lagune”.

- U svetu koji je prethodio “Pesmi leda i vatre” ledeni zmaj bio je zastrašujuće stvorenje o kojem su se ispredale legende jer ga niko nikada nije ukrotio. Tamo kuda bi proleteo, za sobom je ostavljao trag hladne i smrznute pustoši. Ali Adara se nije bojala, jer je Adara bila zimsko dete, rođeno za vreme najgore studeni, kakve su se još samo stari bogovi mogli setiti - naveli su iz “Lagune”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana