Berislav Blagojević o novom djelu “Upoznajte Gagarina”: Roman za djecu, mlade i one koji žele da to (p)ostanu

Danko Kuzmanović
Berislav Blagojević o novom djelu “Upoznajte Gagarina”: Roman za djecu, mlade i one koji žele da to (p)ostanu

U posljednjih nekoliko godina mnogo vremena provodim sa našim ljubimcima, psom i mačkama. Posmatrajući ih, shvatio sam da od njih možemo mnogo toga da naučimo, i to ne samo o prirodi, nego i o nama samima.

Kada sam započeo sa zapisivanjem priča o Gagarinu nisam imao namjeru da to bude uobličeno u knjigu. Međutim, kasnije mi se učinilo da bi taj rukopis kao zaokružena cjelina zaista mogao da bude zanimljiv starijoj djeci i mladima.

Rekao je ovo u razgovoru za “Glas Srpske” književnik Berislav Blagojević, čija bi najnovija knjiga “Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru”, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, iz štampe trebalo da izađe ovih dana.

- Zapravo, čini mi se da je to knjiga za djecu, mlade i one koji žele da to (p)ostanu, odnosno da će biti barem djelimično interesantna i roditeljima. Roman je obogaćen izuzetnim ilustracijama Bratislava Kostića, a posebno mi je drago što će ga objaviti Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Radujem se susretu sa mlađim čitaocima i nadam se da će im druženje sa Gagarinom biti vrijedno i zanimljivo iskustvo - dodao je Blagojević.

GLAS: Vaša najnovija knjiga “Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru” je roman za djecu. Predstavite nam knjigu i recite nešto više o njoj.

BLAGOJEVIĆ: U ovoj knjizi čitaoci će moći da prate doživljaje psa Gagarina, jednog ne baš običnog psa mješanca koji je kao štene bio ostavljen u kutiji. Avantura počinje kada Gagarina usvoje Šmizla i Šmokljan, koji žive na selu. Pored Gagarina, u dogodovštinama učestvuju i druge životinje - njegov brat Hektor, maca Ripli, krtice i druge. Nastojao sam da kroz priču o Gagarinu na šaljiv, dopadljiv i razumljiv način ispričam ponešto o odnosu prema životinjama, o odnosima između životinja, prihvatanju razlika i različitosti, o značaju porodice, odanosti, prijateljstva i ljubavi prema prirodi.       

GLAS: Koliko inače u Vašim djelima ima obrisa stvarnog života i svakodnevice?

BLAGOJEVIĆ: Upliva stvarnog i svakodnevice uvijek ima. Ponekad likove iz stvarnog života smještam u zamišljene prostore i situacije ili u “pogrešno” vrijeme, ponekad obrnuto, ali pokatkad je sve stvar imaginacije. Takođe, moguće je inspiraciju dobiti iz drugih književnih djela; na primjer, moja kratka priča “Fuga” posvećena je junaku romana Borivoja Adaševića. Knjiga “Upoznajte Gagarina, najšašavijeg psa u svemiru” kombinuje stvarne i izmišljene situacije i aktere, mada su glavni junak i maca Ripli bazirani na stvarnim ljubimcima.

GLAS: Postoji li neki cilj koji želite da postignete svojim književnim radom?

BLAGOJEVIĆ: Naravno da ne mislim mijenjati svijet, ako se na to aludira. Međutim, želja mi je da pišem priče koje će ljude na neki način dirnuti, izazvati reakciju ili ih podstaći na razmišljanje. Ponekad želim da čitaoca uputim na skrajnute prostore i ljude ili nedovoljno cijenjene pisce, pa pišem o zavičaju ili kroz moje pisanje provijava sjećanje na lik i djelo Voje Čolanovića. Obrni-okreni, uvijek je cilj pružiti nešto novo i doći do čitaoca, ali ne po cijenu ulagivanja i banalizovanja kako bi se došlo do većeg publikuma.

GLAS: Postoji neko nepisano pravilo po kojem se pisac postaje tek nakon napisanog romana. Zašto je to tako? Da li danas ljudi imaju vremena da čitaju romane?

BLAGOJEVIĆ: To je potpuno pogrešno mišljenje, roman ne treba biti toliko favorizovan. Ako neko misli da je jednostavno napisati dobar aforizam, neka pokuša, pa će vidjeti da je i za jednu prostoproširenu rečenicu potrebno i te kakvo umijeće. Dabome, ne izjednačavam aforizam i roman, ali poenta je da svako pisano djelo ima svoju vrijednost i svoje čitaoce. Vremena ima dovoljno, samo nam se čini da ga nema jer ga gubimo tamo gdje mislimo da moramo. Pola sata manje pred ekranom je pola sata više pred knjigom. Lično, kao čitalac ljubitelj sam kratke proze i eseja. Mada, moram biti iskren i naglasiti da kao pisac pribjegavam i romanesknoj formi jer se neke ideje mogu razraditi i prezentovati samo na taj način. 

GLAS: Koji je, po Vašem mišljenju, najveći problem kulture kod nas?

BLAGOJEVIĆ: U posljednje vrijeme kulturna ponuda je sve bolja i čini mi se da će taj trend biti nastavljen. U tom smislu, najveći problem kulture kod nas nije sadržaj nego nedostatak publike. Na tome treba raditi.

GLAS: Šta čitate, a šta slušate u posljednje vrijeme?

BLAGOJEVIĆ: Trenutno čitam autobiografiju Gilberta Kita Čestertona, zanimljivu i na momente veoma duhovitu knjigu koju sam pozajmio iz biblioteke. U iščekivanju novih albuma bendova koje volim, na primjer “Perl Džema”, često slušam muziku iz filma “Hladni rat”. Divan primjer nadopunjavanja umjetnosti - fantastičan film i sjajna muzika.  

Umjetnost u 21. vijeku

GLAS: Gdje se nalazi umjetnost u 21. vijeku i čemu služi?

BLAGOJEVIĆ: Postoji umjetnost i “umjetnost”. Ova prva se nalazi u budžacima, do nje se teško dolazi, ali kao i svaka rijetkost, ona je utoliko vrednija. Ona oplemenjuje, poučava, nadahnjuje, ispunjava. Ova druga je zamaskirana iza skandalizacije i služi zadovoljenju trivijalnih potreba društva spektakla.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana