Andrićevo Sarajevo: Od fotografije na Trebeviću 1961. do memorijalnog kompleksa 2026.

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Andrićevo Sarajevo: Od fotografije na Trebeviću 1961. do memorijalnog kompleksa 2026. Foto: Društvene mreže | Andrićevo Sarajevo: Od fotografije na Trebeviću 1961. do memorijalnog kompleksa 2026.

ISTOČNO SARAJEVO – Kada je u ljeto 1961. godine, uoči dobijanja Nobelove nagrade za književnost, Ivo Andrić zabilježen na fotografiji kako sa sunčanih padina Trebevića posmatra Sarajevo u kotlini, nastalo je jedno od najkarakterističnijih vizuelnih svjedočanstava o njegovoj dubokoj i složenoj vezi sa ovim gradom.

Ove, 2026. godine, kada se navršava tačno 65 godina od tog antologijskog trenutka, ali i od dodjele Nobelove nagrade, sarajevske staze i zavičajni motivi Andrića ponovo postaju središte naše kulturne javnosti – ovoga puta kao snažan podsjetnik na njegov trajni kulturni zavjet o važnosti dijaloga i susreta.

Ispunjavanje decenijske kulturne praznine

Dok su Travnik, Višegrad, Beograd ili Herceg Novi odavno dobili svoje monografske i topografske studije, odnos Andrića i Sarajeva – grada iz kog potiču njegovi preci, u kom je proveo gimnazijske dane i kom se čitavog života vraćao – decenijama je ostajao nepravedno zapostavljen. 2026. godina konačno popunjava tu prazninu.

Čitalačka javnost nedavno je dobila "Leksikon Andrićevog Sarajeva" u izdanju novosadske "Akademske knjige", a prateća izložba "Ivo Andrić i Sarajevo", upriličena u Galeriji "Žarko Vidović" privukla je veliku pažnju publike. Knjiga i izložba daju uvid u sve one toponime, ličnosti i uzvišenja koji su odredili piščevu mladost, ali i kasnije stvaralaštvo.

Autor "Leksikona" i izložbe u Galeriji "Žarko Vidović", docent Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Borjan Mitrović za "Glas Srpske" ističe da su Andrić i Sarajevo tema koja je s razlogom dugo nedostajala našoj kulturi.

- Dok su gotovo svi toposi iz životopisne geografije našeg pisca dobili studije koje se tiču njegovih veza sa tim mjestima, Sarajevo je sve do ove godine bilo bez jedne takve knjige. "Leksikon Andrićevog Sarajeva" i izložba u Galeriji "Žarko Vidović" moj su odgovor na tu prazninu. Sarajevo, grad iz kojeg potiču njegovi preci i u kojem je proveo gimnazijske dane, ima posebno mjesto u Andrićevom životu i djelu. Čuvena fotografija sa Trebevića iz 1961. godine simbolički obuhvata upravo taj trenutak kada se nobelovac sa visine osvrće na svoje izvore, naglašava Mitrović.

Vraćanje duga nobelovcu i promocija identiteta

Iz Galerije "Žarko Vidović" u Istočnoj Ilidži dodaju da prostor Galerije prirodno odgovara ovakvim temama, jer Vidovićeva filosofska misao o očuvanju identiteta korespondira sa Andrićevim književnim genijem.

Predsjednik Programskog savjeta Galerije, prof. Miljan Popić za "Glas Srpske" ističe da postavljanje izložbe predstavlja svojevrsno "vraćanje duga" Andriću, ali i otvaranje nove prilike za autentičan kulturni dijalog.

- Za našu Galeriju ova izložba predstavlja još jedan korak ka aktivnoj zaštiti i promociji kulturnog identiteta. Andrić nije bio samo pisac već i izuzetan diplomata koji je razumio težinu i ljepotu susreta različitih kultura. Ovom postavkom pokazujemo da je njegova poruka dijaloga trajna vrijednost koju moramo čuvati i prenositi novim generacijama, naglasio je Popić.

Novi memorijalni kompleks i "Andrićeva staza"

Dimenzija koja je upotpunjava prethodno navedene događaje dogodila se na svečanoj sjednici Skupštine Opštine Istočni Stari Grad uoči slave Opštine Svetog Pantelejmona, kada je načelnik Opštine Bojo Gašanović najavio izgradnju kulturno-memorijalnog kompleksa u čast Andrića, na Hreši i Trebeviću.

Govoreći o inicijativi i koncepciji ovog projekta, načelnik Gašanović pojašnjava da se ovoj značajnoj ideji pristupilo na osnovu inicijative profesorâ sa Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i njihovih kolega iz Beograda, koji su prepoznali potrebu da se Andrićev zavičajni i univerzalni duh trajno utisne u ovaj prostor.

- Kompleks je zamišljen kao sinteza prirodnog ambijenta i Andrićeve vizije građenja mostova i susreta među ljudima. Na centralnom platou-amfiteatru, namijenjenom za kulturne manifestacije, biće postavljen spomenik inspirisan čuvenom piščevom fotografijom iz 1961. godine. Na istoj lokaciji nalaziće se i u kamenu ugravirana "Ruža smjerova" (geografski kompas) sa označenim udaljenostima do svih ključnih mjesta iz Andrićevog života. Poseban, tematski dio ovog projekta čini "Andrićeva staza", koja će se protezati duž Trebevića. Ona je osmišljena kroz dvije idejne cjeline: zavičajne motive koji čuvaju zavičajni identitet od zaborava i promociju dijaloga kroz odabrane citate iz Andrićevog opusa, pretvarajući ovu stazu u univerzalnu poruku harmonije i međusobnog uvažavanja, napomenuo je Gašanović.

Povezivanje istorijsko-turističke rute regije

Osvrćući se na širi, regionalni značaj ovog poduhvata, prvi čovjek Opštine Istočni Stari Grad dodaje da će "Kompleks na Hreši i Trebeviću biti neosporno važna, a za mnoge i polazna tačka jedinstvene istorijsko-turističke rute koja povezuje zavičajne motive Hreše, prevoje Romanije, te prirodne i olimpijske bisere Trebevića i Jahorine, vraćajući ponos i prepoznatljivost čitavom ovom kraju."

Sintezom nekoliko značajnih aktivnosti – objavom "Leksikona", izložbom u Galeriji "Žarko Vidović" i izgradnjom kulturno-memorijalnog kompleksa u Istočnom Starom Gradu – 2026. godina trajno upisuje Andrićevo ime u srce regionalne kulturne mape, podsjećajući da su razgovor i susret naše najvažnije zajedničko svjedočanstvo.

Poruka koja odjekuje sa ovih uzvišenja jednostavna je i veličanstvena: čitajmo Andrića, cijenimo sebe i druge – i gradimo mostove tamo gdje drugi vide samo nepremostive udaljenosti.

Biografske crtice: Veza sa Sarajevom

Ivo Andrić (9. oktobar 1892 - 13. mart 1975) rođen je u Docu na Lašvi kod Travnika, a porodica mu je porijeklom iz Sarajeva. Andrićevi roditelji Antun i Katarina (rođ. Pejić), živjeli su u Sarajevu, ali je Ivo zbog rane smrti oca do kraja osnovne škole živio u Višegradu kod tetke. Nakon završene osnovne škole se vraća majci u Sarajevo, gdje 1903. upisuje Veliku gimnaziju. Tada počinje pisati poeziju i 1911. u časopisu "Bosanska vila" objavljuje svoju prvu pjesmu "U sumrak". Zbog daljeg školovanja napušta Sarajevo u kojem više nije živio, ali je često o njemu pisao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.