Srbija ima neiskorišten potencijal izvoza smrznutog voća

BEOGRAD – Za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće iz Srbije postoji dodatni izvozni potencijal od 90 miliona dolara, za gume za putničke automobile 75 miliona, a za lijekove 60 miliona dolara, pokazala je analiza efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Srbije.

Ovu analizu sproveo je NALED, uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdijevanja za unapređenje konkurentnosti“, a kako je saopšteno iz NALED-a, analizom su izdvojena 23 sektora koja su zajedno činila više od 75 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. godini.

Analiza je rađena s ciljem da identifikuje proizvode i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektore posebno izložene promjenama u međunarodnoj trgovini.

Među proizvodima sa značajnim neiskorišćenim potencijalom izdvajaju se i hljeb, peciva, kolači i keks, gdje ima prostora za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svjetsko tržište.

Slijede svježe višnje i trešnje sa 33 miliona i ostali drveni namještaj sa 32 miliona dolara.

Preparati za uljepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona dolara, a ostali sirevi od 20 miliona.

Analiza je pokazala da je na tržištu Evropske unije (EU) iskorišćeno tek oko 43 odsto procijenjenog potencijala poslastica od šećera i 46 odsto preparata za uljepšavanje i šminku.

Pored globalnog potencijala, analiza posebno razmatra mogućnosti za rast izvoza na tržištu EU, na kojem za smrznute maline i kupine postoji dodatni procijenjeni potencijal od 55 miliona dolara.

Konsultant NALED-a Radovan Kastratović istakao je da je, kako bi se procijenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama neophodno obezbijediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtjevima održivosti.

„Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrijednosti poput smrznutih malina, predlažemo namjensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca“, rekao je on drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“, koju organizuju Privredna komora Srbije i Institut ekonomskih nauka.

Iako EU predstavlja ključno tržište za izvoznike iz Srbije, analiza ukazuje i na značajne mogućnosti za plasman proizvoda na drugim tržištima.

Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Njemačkoj i Francuskoj, ali i u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hljeb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska i Slovenija, kao i BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Potrebu za širenjem baze proizvoda i kupaca potvrđuje podatak da električne mašine i oprema, mehanički uređaji, vozila i njihovi dijelovi zajedno ostvaruju oko 30 odsto ukupnog izvoza Srbije.

Takva struktura povećava izloženost promjenama u evropskoj industriji, naročito automobilskoj.

Preporučuje se podrška tehnološkom unapređenju domaćih malih i srednjih preduzeća kako bi postala sertifikovani dobavljači velikih sistema, uključila se u proizvodnju složenijih komponenti i stvarala veći dio dodate vrijednosti u zemlji.

Posebnu pažnju zahtijeva metalska industrija, koja je u EU 2025. godine izvezla robu vrijednu 1,62 milijarde evra, a čak 90 odsto vrijednosti izvoza obuhvaćeno je CBAM režimom.

Dodatne izazove predstavljaju visoka zavisnost od evropskog tržišta, trgovinske mjere EU, kao i rastući zahtjevi u oblasti održivosti.

„Zato preporučujemo formiranje namjenskog fonda za podršku izvoznicima pogođenim CBAM-om i novim ekološkim zahtjevima, koji bi podržao ulaganja u čistije tehnologije. Malim i srednjim preduzećima potrebno je olakšati pristup zelenom finansiranju kroz kreditne garancije i kombinovanje javnih i privatnih izvora sredstava“, rekao je Kastratović.

Dodao je da je, uz to, neophodna sistemska stručna podrška za mjerenje emisija i izvještavanje, uz pristupačne digitalne alate i razmjenu podataka između institucija, kako firme iste podatke ne bi dostavljale više puta.

Tako bi se, prema njegovim riječima, smanjili troškovi usklađivanja i domaćim dobavljačima olakšao put ka međunarodnim lancima snabdijevanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.