Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Na domaćim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj očekuje se dalji rast cijene već u idućih desetak dana, a odluka Saudijske Arabije da obustavi dio isporuka sirove nafte evropskim kupcima dodatno će opteretiti tržište crnog zlata koje je ionako iscrpljeno.
Nakon napada bespilotnim letjelicama na ključni naftovod Istok-Zapad, Saudijska Arabija obustavila je dio isporuka sirove nafte evropskim kupcima. Ovaj iznenadni prekid snabdijevanja izazvao je novi talas nestabilnosti na svjetskom tržištu, a vodeće evropske energetske kompanije primorane su u kratkom roku pronaći zamjenske izvore energenata.
Kako bi održala izvozne kapacitete, Saudijska Arabija se sada okreće takozvanim "tajnim pošiljkama" kroz rizični Ormuski moreuz, prateći model koji već primjenjuju Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.
Iako ova praksa omogućava plasman između sedam i devet miliona barela dnevno, što predstavlja 30 do 40 odsto predratnog obima, visoki troškovi i nesigurnost transporta odmah su pogurali cijene naviše. Fjučersi nafte Brent skočili su blizu 108 dolara, dok je referentna cijena na fizičkom tržištu u Evropi premašila 122 dolara po barelu.
Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori republike Srpske Đorđe Savić navodi da je trenutno za litar dizela u Srpskoj potrebno izdvojiti od 3,57 do 3,71 marku.
- Situacija sa Saudijskom Arabijom sigurno će dodatno opteretiti tržište koje je iscrpljeno svim dešavanjima. Još je rano pričati o nestašicama, ali dodatni rast cijena je izvjestan - kazao je "Glasu" Savić.
Predsjednik Odbora za promet naftom i naftnim derivatima područne Privredne komore Banjaluka Dragan Trišić navodi da čitava situacija na Bliskom istoku nikako ne ide u prilog.
- Rast cijena na pumpama se može očekivati već u idućih desetak dana. Pored berzanskih indikatora sirove nafte i složena geopolitička situacija sigurno će dovesti do rasta cijena, ali i mogućih nestašica. Naše tržište za sada neće imati problema sa snabdijevanjem, ali nije isključeno da će manje finansijski sposobne kompanije, koje nemaju direktan pristup eksternim destinacijama i mogućnost nabavke u svakom momentu, doći u situaciju da ne mogu pratiti trenutne uslove koji se nameću sa globalnih tržišta - kazao je "Glasu" Trišić.
Profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda Goran Radosavljević podsjeća da je nakon napada u Saudijskoj Arabiji, u kojem je oštećen naftovod koji povezuje istočnu obalu sa Crvenim morem, najavljeno smanjenje isporuke nafte evropskim zemljama.
- Zbog toga su već skočili fjučersi nafte Brent, ali i referentne cijene na tržištu u Evropi. Nafta iz tog izvora nije dominantna u Evropi. Moguće je da budu pogođene neke rafinerije u Poljskoj koje koriste naftu iz Saudijske Arabije. Sva ta dešavanja uticaće na cijenu, tako da možemo očekivati dalji rast cijene derivata - kazao je "Glasu" Radosavljević.
Navodi i da će se, ako cijena nafte premaši 120 dolara po barelu, poskupljenje goriva na benzinskim pumpama kretati u rasponu od deset do 15 procenata.
- Pitanje je do koje mere će ići cena na svetskom tržištu, a zatim drugo kakva će reakcija biti država u Evropi i regionu za smanjenje poreskog opterećenja. Mislim da je cena derivata koja grabi prema dva evra po litru nešto što je nova realnost u narednim sedmicama, osim ako se nešto ne bude smirilo. Međutim, situacija na Bliskom istoku ne ukazuje da bi bilo šta moglo da se promeni - naveo je Radosavljević, koji je i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona.
Poremećaj snabdijevanja sirove nafte iz Saudijske Arabije najteže pogodio poljski naftni gigant "Orlen", koji je nakon 2022. zamijenio rusku naftu saudijskom, pokrivajući time čak 40 odsto svojih ukupnih potreba.
Kompanija sada intenzivno kupuje zamjenske količine na promptnom tržištu kako bi osigurala rad rafinerija u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.