Privreda
Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Broj novoosnovanih preduzetničkih radnji u Srpskoj za deset mjeseci ove godine povećan je za 971 u odnosu na isti period lani, ali privrednici upozoravaju da rast malih biznisa ne znači i oporavak ekonomije, jer realni sektor i dalje opterećuju pad proizvodnje i nedostatak radne snage.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u Srpskoj je za deset mjeseci ove godine osnovana 2.281 preduzetnička radnja, dok ih je u istom periodu lani registrovano 1.310. Istovremeno, od početka januara do kraja oktobra ove godine odjavljeno je 1.887 preduzetnika, dok je u istom periodu prošle godine taj broj iznosio 3.660. Kada je riječ o privrednim društvima, za deset mjeseci ove godine osnovano je 861 novo, dok je u istom periodu lani registrovano 851. S druge strane, broj odjavljenih privrednih društava povećan je sa 350 u prošloj na 446 u ovoj godini.
Ukupan broj registrovanih poslovnih subjekata u Srpskoj trenutno iznosi 22.193, dok je preduzetnika 27.060. Posmatrano prema djelatnostima, među privrednim društvima najzastupljeniji je drumski prevoz robe, a slijede proizvodnja električne energije, savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada te nespecijalizovana trgovina na veliko. Kada je riječ o preduzetnicima, najviše je onih koji se bave pripremom i posluživanjem pića, frizerskim i drugim djelatnostima za uljepšavanje, održavanjem i popravkom motornih vozila, računarskim programiranjem i drumskim prevozom robe.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević smatra da se sve veći broj ljudi, suočen sa teškim poslovnim okolnostima, odlučuje za pokretanje manjih i fleksibilnijih djelatnosti, sa nižim troškovima i manjim rizikom poslovanja.
- Jako su teška vremena za značajnije privredne subjekte, odnosno veće kompanije. Vjerovatno ljudi pokušavaju da samostalno pokrenu nešto manje, jer što je firma manja, to je fleksibilnija, ima manje troškove poslovanja, a samim tim i manje rizike. Ipak, bojim se da to neće donijeti značajnije pozitivne finansijske efekte, niti veliku korist za društvo, jer pomalo gubimo privrednu kondiciju i smanjuje se broj subjekata koji stvaraju novu vrijednost - rekao je Pazurević za "Glas".
On je istakao da posebno zabrinjavaju kretanja u prerađivačkoj industriji, gdje je, kako je naveo, fizički obim proizvodnje manji za oko sedam odsto, uz istovremeno smanjenje broja radnika u industriji i realnom sektoru.
Prema njegovim riječima, problemi se ogledaju i u rastu zaduženosti, nepovoljnijem odnosu uvoza i izvoza, te nedostatku domaćih proizvodnih kapaciteta koji bi mogli da obezbijede veću povezanost privrede i zadržavanje novca u domaćem ekonomskom sistemu.
- Mi nemamo dovoljno povezane firme koje jedna od druge kupuju, proizvode i prodaju, nego gotovo sve uvozimo. Naša šansa je u razvoju poljoprivrede i proizvodnji hrane, ali i oživljavanju privrednih djelatnosti koje mogu da iskoriste prirodne i ljudske resurse. Potrebno je napraviti ozbiljnu analizu i vidjeti šta možemo uraditi da popravimo stanje - naglasio je Pazurević.
On je najavio da će Privredna komora RS, nakon formiranja nove vlade, zatražiti sastanak sa predstavnicima izvršne vlasti kako bi razgovarali o ključnim problemima privrede i ponudili podršku u planiranju i analizi mjera za njeno unapređenje.
Da broj novoosnovanih radnji ne odražava u potpunosti stanje na tržištu, smatra i direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić, koji ističe da na statističke podatke utiču i sezonske djelatnosti, ali i promjene u poslovnom okruženju. On je ukazao na sve izraženiji nedostatak zanatlija, ističući da su frizerske i ugostiteljske djelatnosti među najzastupljenijim, dok su brojni majstorski poslovi deficitarni.
- Nikada zanati nisu bili u boljoj poziciji kada je riječ o potražnji za poslom, ali je problem što nema majstora. Na popravku kućnih aparata čeka se i po dva-tri mjeseca, a posebno su traženi keramičari, vodoinstalateri i limari. Nemamo dovoljno ljudi sa potrebnim znanjima i vještinama - rekao je Bratić.
Prevoznici
Kao jedan od većih problema Jovica Bratić je izdvojio i položaj domaćih drumskih prevoznika, koji zbog ograničenja u radu i otežanih uslova poslovanja sve češće registruju firme u Sloveniji i Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, nedostatak radnika zahtijeva više pažnje posvećene stručnom obrazovanju i praktičnoj nastavi, kako bi mladi bili osposobljeni za zanimanja koja su na tržištu rada sve traženija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
