Privreda
Foto: ilustracija
BANjALUKA - Jesenja sjetva u Srpskoj privodi se kraju, a ratari, nakon dugotrajne suše i kašnjenja u pripremi zemljišta, nastoje da iskoriste posljednje povoljne dane za završetak radova, iako u novu proizvodnu sezonu ulaze sa znatno većim troškovima i neizvjesnom zaradom.
Procjene poljoprivrednih udruženja pokazuju da bi ove jeseni moglo biti zasijano više površina pod pšenicom nego lani, jer proizvođači zbog sve češćih suša odustaju od kukuruza, dok rast cijena repromaterijala i niska otkupna cijena žitarica dodatno otežavaju proizvodnju.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković rekao je za "Glas" da je nedostatak padavina od početka ljeta otežao pripremu zemljišta, ali da su posljednje kiše popravile stanje na parcelama i omogućile nastavak sjetve.
- Proizvođači koji su uspjeli da posiju prije kiše sada imaju usjeve u fazi nicanja, a povoljni uslovi su i za ono što je posijano između dva kišna perioda. Ima još ratara koji ne odustaju od sjetve i čekaju da se zemljište prosuši kako bi završili radove - rekao je Marinković.
On je ocijenio da bi do 10. novembra sjetva još mogla biti obavljena u optimalnim rokovima, dok se nakon toga povećavaju rizici i sjetvene norme.
PROŠLOGODIŠNjI NIVO
Prema njegovoj procjeni, ove jeseni u Srpskoj moglo bi biti zasijano između 40.000 i 43.000 hektara, što je na nivou prošlogodišnjih površina ili nešto više. Smatra da će pšenica zadržati dominantno mjesto, jer se proizvođači, zbog sve češćih ljetnih suša, okreću ozimim kulturama i smanjuju površine pod kukuruzom.
Marinković je upozorio da su troškovi jesenje sjetve u odnosu na prošlu godinu veći oko 20 odsto i to goriva gotovo 50 odsto, a đubriva, zavisno od formulacije, do 25 odsto.
- Dodatnu neizvjesnost predstavlja to što se ne nazire kraj rata, koji je jedan od osnovnih uzroka rasta cijena goriva. To će uticati i na proljećnu sjetvu i prihranu, zbog čega smo već predlagali povećanje agrarnog budžeta kako bi se ublažile posljedice poskupljenja - istakao je Marinković.
Dodao je da domaću proizvodnju dodatno opterećuju neuređeno tržište, prekomjeran uvoz i nepredvidive otkupne cijene, zbog čega poljoprivrednici teško mogu planirati proizvodnju i očekivanu zaradu.
SEMBERIJA
Slična očekivanja o povećanju površina pod pšenicom ima i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić, koji procjenjuje da bi u najvećoj žitnici Srpske ovom kulturom moglo biti zasijano između 18.000 i 19.000 hektara, oko deset odsto više nego lani.
- Do sada je zasijano oko 60 odsto planiranih površina. Na početku smo imali tvrdu zemlju i nedostatak padavina, ali je posljednja kiša dobro došla i sada očekujemo da ćemo završiti sjetvu čim vremenske prilike dozvole - rekao je Bakajlić.
Prema njegovim riječima, proizvođači sve više odustaju od kukuruza, jer bez navodnjavanja teško mogu računati na siguran rod, pa se okreću pšenici, ječmu, raži i tritikaleu. Ipak, veće površine ne znače i bolju zaradu. Bakajlić tvrdi da je proizvodnja pšenice ove godine premašila 2.200 KM po hektaru, dok je otkupna cijena ostala između 30 i 32 feninga po kilogramu.
- Imali smo dobar kvalitet i rekordne prinose, ali nismo ostvarili značajniju zaradu. Ako imamo dvije sušne godine i ovako nisku cijenu pšenice, takvu proizvodnju je gotovo nemoguće finansijski izdržati. Vlada bi trebalo da zaštiti domaću proizvodnju i omogući cijenu koja će pratiti stvarne troškove - upozorio je Bakajlić.
Kao jedan od velikih problema naveo je i nedostatak skladišnih kapaciteta i robnih rezervi, zbog čega su proizvođači prinuđeni da pšenicu prodaju odmah nakon žetve, bez mogućnosti da sačekaju povoljnije tržišne uslove.
- Proizvođač je prva karika u lancu i trebalo bi da bude zaštićen. Ovako sve više ljudi odustaje od proizvodnje jer, uprkos podsticajima, jednostavno nema računice - poručio je Bakajlić.
PRIJEDORSKA REGIJA
Na području prijedorske regije jesenja sjetva završena je na oko 80 odsto planiranih površina, a najzastupljenija kultura je pšenica, rekao je viši stručni saradnik prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Duško Komnenović.
On je naveo da su padavine pogodovale već zasijanim parcelama, na kojima su usjevi u fazi ponika, te da će sjetva biti nastavljena čim se steknu uslovi za ulazak u njive.
Komnenović je istakao da podsticaj Ministarstva poljoprivrede od 500 KM po hektaru značajno stimuliše sjetvu pšenice, a proizvođačima koji siju u novembru savjetovao je da povećaju sjetvenu normu za deset do 15 odsto i koriste sortno sjeme kako bi ostvarili željene prinose.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
