Izvoz drveta raste, ali namještaj tone

BANjALUKA - Izvoz drvne industrije BiH u prvom polugodištu porastao je za 3,3 odsto, ali iza pozitivne statistike krije se sve izraženiji pad finalne proizvodnje, jer domaće kompanije na strana tržišta plasiraju sve više sirovina i polufinalnih proizvoda, dok namještaj gubi trku na najvažnijim evropskim tržištima.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Izvoz drvne industrije BiH porastao 3,3 odsto, na 858,4 miliona KM.
• Količinski izvoz povećan 4,9 odsto, ali uz niže cijene.
• Izvoz namještaja od drveta pao za 24,2 miliona KM.
• Rastu izvoz ogrevnog i neobrađenog drveta i drvenog uglja.
• Slabi izvoz u Njemačku, Austriju i Holandiju, dok rastu tržišta regiona.
• Proizvođače pritiskaju rast troškova i jeftinija konkurencija, posebno iz Kine, Srbije i Turske.

Sirovina ispred namještaja

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je vrijednost izvoza drvne industrije u prvih šest mjeseci dostigla 858,4 miliona KM, dok je količinski izvezeno 675.721 tona robe, što je za 4,9 odsto više nego u istom periodu lani. Međutim, u ovoj komori ukazuju da je rast izvoza ostvaren uz niže jedinične cijene, što potvrđuje da se na strana tržišta plasira više sirovih i polufinalnih proizvoda, a manje finalnih proizvoda sa većom dodatom vrijednošću.

Najveći pad zabilježen je kod namještaja od drveta, čiji je izvoz manji za 24,2 miliona maraka, dok su značajan rast ostvarili ogrevno i neobrađeno drvo, kao i drveni ugalj. Istovremeno, izvoz ka Njemačkoj, Austriji i Holandiji nastavio je da slabi, dok su bolji rezultati ostvareni na tržištima regiona, prije svega Hrvatske, Srbije i Slovenije, što pokazuje da domaći proizvođači nastoje nadomjestiti dio izgubljenih poslova na tradicionalnim evropskim tržištima.

Evropa se ne može lako zamijeniti

Predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske i vlasnik banjalučkog "Drvoprodeksa" Darko Partalo kazao je za "Glas" da je pad potražnje u zapadnoj Evropi natjerao pojedine kompanije da traže nova izvozna tržišta, ali da taj proces nije brz ni jednostavan.

- Nije lako nadomjestiti tržišta poput Njemačke ili Holandije. Za to su potrebne godine. Mi smo u našoj kompaniji dio izvoza uspjeli preusmjeriti na Ameriku i Južnu Koreju, ali Evropa je i dalje naše glavno tržište. Realno je moguće nadoknaditi desetak ili 20 odsto izvoza, ali ne i u potpunosti zamijeniti evropsko tržište - rekao je Partalo.

On ističe da domaći proizvođači, osim pada potražnje, trpe i snažan rast svih proizvodnih troškova.

Troškovi pojeli zaradu

- Cijene sirovine, plata, transporta i ostalih ulaznih troškova stalno rastu, dok evropski kupci praktično ne prihvataju povećanje cijena gotovih proizvoda. Zbog toga je veliki broj proizvoda došao na granicu ili ispod isplativosti. U takvim uslovima mnogima je proizvodnja peleta pomogla da održe poslovanje - naveo je Partalo.

Dodaje da posla ima za kompanije koje uspiju da ostanu konkurentne.

- Ko uspije napraviti kvalitetan proizvod po cijeni prihvatljivoj kupcu, imaće šansu da opstane. Nije lako, ali drugog izbora nemamo nego da se borimo i tražimo nova tržišta - poručio je Partalo.

Privid stabilizacije

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić kaže da statistika pokazuje tek privid stabilizacije, jer je sektor već treću godinu zaredom u krizi.

- Proizvodnja u preradi drveta povećana je svega 1,9 odsto, a proizvodnja namještaja 0,1 odsto, što praktično znači stagnaciju. Poslije velikog pada u prethodnim godinama ovo nije oporavak, već samo pokazatelj da se loše stanje nije dodatno pogoršalo - rekao je Andrić.

Osnovni uzrok problema je, dodaje, dugotrajna ekonomska kriza u zapadnoj Evropi, na čija su tržišta domaći proizvođači najviše oslonjeni.

Kriza traje treću godinu

- Njemačka, Austrija i Italija su naša najvažnija izvozna tržišta. Kada je građevinski sektor u tim zemljama u padu, smanjuje se i potražnja za proizvodima od drveta i namještajem. Dok se tamošnje tržište ne oporavi, ne možemo očekivati značajnije poboljšanje - istakao je Andrić.

On upozorava da sve veći problem predstavlja rast proizvodnih troškova, koji proizvođači ne mogu da prenesu na kupce.

- Troškovi rada, električne energije, transporta, sirovina i repromaterijala stalno rastu, a proizvođači ne mogu povećati cijene jer bi izgubili kupce. Konkurencija je sve jača, posebno iz Kine, Srbije i Turske, zbog čega se dio preduzeća već ugasio, a taj trend, nažalost, i dalje traje - naglasio je Andrić.

Rezana građa

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, najveći pojedinačni izvozni proizvod drvne industrije BiH i dalje je rezana građa, koja je u prvom polugodištu zadržala gotovo isti obim izvoza kao lani, uz rast vrijednosti od 7,1 odsto. Istovremeno je izvoz iverice povećan za 38,8 odsto, vlakatnice za 14,8 odsto, dok su montažne drvene kuće, uprkos manjoj izvezenoj količini, ostvarile rast vrijednosti od 2,9 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.