Domaći uzgajivači stoke u sve većim problemima: Pad uvoza mesa nije pomogao

BANjALUKA - Dok je BiH za devet mjeseci ove godine uvezla meso u vrijednosti od 419,02 miliona KM, prvenstveno iz zemalja Evropske unije, domaći stočari zbog strogih veterinarskih rampi i nelojalne konkurencije gube tržišnu utakmicu, što dovodi do alarmantnog nestanka malih uzgajivača.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine uvezeno je 53,99 miliona kilograma mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 419,02 miliona KM, što je za 16,21 milion KM ili 3,73 odsto manje nego u istom periodu lani, kada je uvoz iznosio 435,24 miliona KM.

Ubjedljivo najviše uvezeno je svježeg, rashlađenog ili smrznutog goveđeg mesa, i to 21,58 miliona kilograma, vrijednog 251,62 miliona KM. Na drugom mjestu je svinjsko meso, kojeg je uvezeno 16,97 miliona kilograma, u vrijednosti od 76,20 miliona KM. Najviše mesa na domaće tržište stiglo je iz Italije, Holandije, Njemačke, Poljske i Austrije.

Istovremeno, izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH u prvih devet mjeseci iznosio je 34,16 miliona KM, odnosno 6,29 miliona kilograma, što je manje nego u istom periodu prošle godine, kada je izvezeno mesa u vrijednosti od 38,56 miliona KM. Najveći dio domaćeg mesa i klaoničkih proizvoda plasiran je u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Predsjednik Udruženja proizvođača tovne junadi u Republici Srpskoj Goran Mitrović kazao je za "Glas" da pad uvoza ne znači da su problemi domaćih proizvođača riješeni, jer proizvodnja junećeg mesa zahtijeva dugoročno planiranje i sigurnije tržište.

- Junetina je dugoročan posao. Da bi se povećala proizvodnja i proizvelo dovoljno, sve mora da se planira na vrijeme. Kod nas trenutno nije takav slučaj, pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom. Imamo resurse koje možemo iskoristiti, zapuštene površine, planine i prostor za razvoj stočarstva. Treba podići proizvodnju na viši nivo, a za to je potrebna podrška po svim osnovama i dugoročna politika - rekao je Mitrović.

On smatra da je jedan od najvećih problema za proizvođače junećeg mesa uvoz, posebno kada je cijena uvoznog proizvoda niža od domaćeg.

- Dopušta se meso iz Južne Amerike, automatski imamo i uvoz iz Evropske unije i drugih zemalja. To meso trošimo umjesto domaćeg, jer predstavlja nelojalnu konkurenciju. Kada je uvozno meso jeftinije, teško je očekivati da će kupac uzeti domaće - naveo je Mitrović, dodajući da je kriza učinila svoje i da je opala i potražnja za mesom.

Prema njegovim riječima, domaćim proizvođačima dodatni problem predstavlja ograničen prostor za izvoz.

- Naše crveno meso ne može u Evropsku uniju, kao ni živa stoka i prerađevine. Ostaje nam CEFTA i eventualno nešto tržišta Bliskog istoka. I rat je napravio svoje, pa je izvoza tamo manje. Sad će nešto ići za Tursku, ali pitanje je kolike su to količine, kakva je cijena i potreba tog tržišta - rekao je Mitrović.

On je upozorio i na smanjenje broja uzgajivača, navodeći da sa tržišta najbrže nestaju manji proizvođači.

- Broj uzgajivača se smanjio, dok se veći još proširuju, ali sitni brzo nestaju. Ne smanjuju se, nego nestaju. Najveći problem je što ne možemo da nadoknadimo na tržištu manjak ovih malih koji odlaze - istakao je Mitrović.

ŽIVOTINjE

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni živih životinja, u BiH je za devet mjeseci uvezeno 11,15 miliona kilograma živih životinja u vrijednosti od 80,49 miliona KM, od čega se ubjedljivo najviše odnosi na uvoz živih goveda i to 54,46 miliona KM. Istovremeno, izvoz živih životinja iznosio je skromnih 4,75 miliona KM, odnosno 1,20 miliona kilograma, pri čemu su domaći uzgajivači najviše živih grla plasirali u Crnu Goru i Srbiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.