Privreda
Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Balkanske zemlje, a posebno bivše jugoslovenske republike, spadaju među evropske lidere po procentu vlasništva građana nad nekretninama. Stope koje se u većini ovih država kreću oko devedeset odsto stavljaju region daleko iznad prosjeka zapadne Evrope.
Prema podacima sa portala „Pregled svjetske populacije“, BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora imaju čak oko 91 odsto domaćinstava koja žive u vlastitoj nekretnini, stanu ili kući, što je daleko više od evropskog prosjeka od 69 odsto. U prevodu, to znači da tek svaka deseta porodica nema nikakvu nekretninu, odnosno da živi u zakupljenom prostoru.
Balkan daleko iznad evropskog prosjeka
Za razliku od Balkana, u većini zapadnoevropskih zemalja procenat vlasništva znatno je niži:
• Francuska i Velika Britanija – između 63 i 65 odsto
• Njemačka – oko 50 odsto
• Skandinavske zemlje – oko 40 odsto
Prema riječima sociologa Jadranke Berić, na evropskoj mapi posjedovanja nekretnina Balkan i Skandinavija predstavljaju dva suprotna pola. Analizirajući zašto je to tako, ona ističe da razlika nije samo statistička, već i duboko sociološka i kulturna.
Kuća kao simbol sigurnosti i statusa
– Na Balkanu se kuća ili stan u privatnom vlasništvu smatraju osnovom životne sigurnosti i statusa. Tradicionalni mentalitet podrazumijeva da je gradnja kuće ili kupovina stana životni cilj, a nasljeđivanje nekretnina kroz generacije dodatno učvršćuje visoku stopu vlasništva.
Kako objašnjava Berićeva, tome dodatno doprinose:
• slabo razvijeno tržište najma
• ekonomska nesigurnost
• uvjerenje da je vlastiti dom jedina trajna garancija stabilnosti
– Sve to učvršćuje stav da je posjedovanje nekretnine ključno za osjećaj sigurnosti – kaže Berićeva.
Zapad bira fleksibilnost, a ne vlasništvo
Situacija u Skandinaviji, ali i drugim zapadnoevropskim zemljama, znatno je drugačija. Tamo su, kako ističe Berićeva, ključni faktori:
• visoka mobilnost stanovništva
• razvijeno i zakonski regulisano tržište zakupa
• povjerenje u socijalnu državu
– Ljudi se češće sele zbog posla, a najam se doživljava kao dugoročno i sigurno rješenje. Uz to, visoke cijene nekretnina u urbanim centrima, poput Osla ili Stokholma, dodatno otežavaju kupovinu – navodi ona.
Socijalizam kao temelj visokog vlasništva
Sociolog Stevo Pašalić slaže se sa Berićevom, ali ističe još jedan važan faktor – politiku stanovanja u socijalističkom periodu.
Kako pojašnjava, u republikama bivše Jugoslavije:
• društveni stanovi bili su dostupni širokom krugu građana
• krediti i subvencije bili su povoljni
• privatizacija osamdesetih i devedesetih omogućila je stanarima da postanu vlasnici
To je, dodaje, značajno doprinijelo današnjem visokom procentu vlasništva nad nekretninama.
Visok procenat – ali upitna vrijednost
Ipak, Pašalić upozorava da ostaje otvoreno pitanje stvarne tržišne vrijednosti velikog broja nekretnina, posebno onih u ruralnim područjima.
• veliki dio imovine nalazi se van urbanih centara
• brojne nekretnine su nasljeđene
• potražnja je ograničena
– Iako statistika pokazuje visok procenat vlasništva, to ne znači da sve te nekretnine imaju realnu tržišnu vrijednost – zaključuje Pašalić.
PROCENTI VLASNIŠTVA NAD NEKRETNINAMA
• Rumunija – 94 odsto
• BiH – 91 odsto
• Češka – 75 odsto
• Francuska – 64 odsto
• Austrija – 55 odsto
• Njemačka – 51 odsto
• Švedska – 45 odsto
• Švajcarska – 42 odsto
• Prosjek EU – 69 odsto
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
