Foto: Agencije
| Ilustracija
BANjALUKA - Iako je revizija pokazala da je bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske veći nego što je ranije procjenjivano, ekonomisti upozoravaju da privredu i dalje opterećuju problemi u industriji i poljoprivredi, dok privrednici ističu da je fiskalizacija doprinijela suzbijanju sive ekonomije.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, BDP Srpske u prošloj godini dostigao je 19,48 milijardi KM, dok je BDP po stanovniku iznosio 17.620 KM. Revizija je obuhvatila podatke za period od 2000. do 2025. godine, a obračun je zasnovan na Evropskom sistemu računa iz 2010. godine.
Realni rast BDP-a u 2025. godini iznosio je 2,05 odsto, ali su kretanja po djelatnostima bila različita. Prerađivačka industrija, koja čini 11,25 odsto BDP-a, zabilježila je pad od 4,6 odsto, dok je trgovina, sa učešćem od 13,2 odsto, rasla za 3,28 odsto. Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov učestvovali su sa 6,7 odsto u BDP-u, uz rast od svega jedan odsto.
Prema rezultatima revizije, prelazak preduzetnika na dvojno knjigovodstvo uticao je na povećanje nominalnog BDP-a za 1,9 odsto.
Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kazao je za "Glas" da su fiskalizacija i uvođenje preduzetnika u legalne tokove dali pozitivne rezultate, te da su naplata i izdavanje računa znatno unaprijeđeni.
- Kada smo proširili obuhvat fiskalizacije na privrednike, izuzev starih zanata, pokazali su se bolji rezultati. Veća je naplata, računi se izdaju i situacija se dosta popravila. Uvijek će biti onih koji ne izdaju račune, ali je nesporno da smo napravili pomak - rekao je Bratić.
On smatra da dvojno knjigovodstvo nije značajno zakomplikovalo poslovanje niti povećalo troškove u mjeri u kojoj se to predstavlja, jer elektronski sistemi olakšavaju vođenje evidencija.
- Danas svako ima telefon, sve se radi elektronski. Često se priča da zidari, tesari i moleri nisu dovoljno edukovani za korišćenje tih sistema, ali mislim da je više riječ o nemaru nego o nedostatku znanja. Ipak, pojedine djelatnosti imaju probleme, poput praonica, koje moraju plaćati fiskalizaciju za svaki boks - naveo je Bratić, dodajući da su privrednici imali dovoljno vremena da se prilagode novim obavezama, te da se, uprkos gašenju pojedinih, uglavnom sezonskih radnji, otvara više novih poslova nego što se postojećih zatvara.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da revidirani podaci treba da posluže za detaljniju analizu privrednih sektora, kako bi podsticaji bili usmjereni tamo gdje mogu dati najveće rezultate.
- Značajan dio BDP-a čine i zaduženja, što nije dobro, ali su mali preduzetnici, prelaskom na dvojno knjigovodstvo, pokazali da predstavljaju snagu koju treba podržati i stimulisati. Trebalo bi ih osloboditi dijela troškova kako bi mogli preuzeti još veću ulogu u privredi - rekao je Pavlović.
On je ukazao na to da se rast trgovine mora posmatrati i u kontekstu povećanja cijena, dok pad industrijske proizvodnje i slabljenje poljoprivrede ukazuju na probleme kojima treba posvetiti više pažnje.
On je istakao da statistički pokazatelji ne moraju odražavati stvarni životni standard, jer mnogo zavisi od kvaliteta i obuhvata podataka koji se unose u statističke modele.
- Dok god nemate realnu situaciju obuhvaćenu statistikom, barataćete podacima koji vam odgovaraju. Nadležni uvijek mogu izdvojiti pokazatelje koji govore da su uspješni, dok je stvarni život daleko od takve slike - naveo je Pavlović.
Kao prioritete je izdvojio jačanje proizvodnje, poljoprivrede i stočarstva, ističući da proizvodni kapaciteti dugoročno ostaju u zemlji, za razliku od trgovine, čije se poslovanje lakše može premjestiti.
- Treba se okrenuti sektorima koji imaju potencijal, poput proizvodnje CNC proizvoda za auto-industriju i gotovog namještaja. U FBiH imamo mnogo malih proizvođača namještaja koji uspješno posluju, dok iz Srpske izvozimo oblovinu i daske umjesto finalnih proizvoda - naglasio je on.
Kao jedan od najvećih problema Jovica Bratić izdvojio je nedostatak radne snage, posebno zanatlija, ali i vozača u međunarodnom transportu, koji zbog evropskih pravila o boravku i radu u inostranstvu odlaze u Hrvatsku i Sloveniju i tamo registruju poslovanje.
- Svi zanati su deficitarni. Omladina nije dovoljno zainteresovana za te poslove, već se više opredjeljuje za kancelarijska i lagodnija zanimanja. Zbog toga imamo probleme sa upisom u zanatske škole, a svi ti profili su nam potrebni - istakao je Bratić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.