U đačkoj klupi različiti stihovi Ćopića i Zmaja

Na policama školskih i gradskih biblioteka u RS mogu se pronaći djela oba književnika raznih izdavača, u kojima su zastupljene dvije verzije jedne pjesme.

Tako će osnovac kome je Zmajeva pjesma „Svet" dio obavezne lektire, u zavisnosti koju knjigu pozajmi u biblioteci, naučiti pjesmu koja se završava stihovima „Slavuj peva, ne znam gdi, ovde srce, ovde ti!", dok će njegov školski drug, ako ga „zapadne" djelo drugog izdavača, recitaciju završiti stihovima: „Slavuj pesmom ljulja lug. Ja ga slušam i moj drug."

U to smo se uvjerili i u banjalučkoj Osnovnoj školi „Sveti Sava", gdje se u obaveznoj lektiri za drugi razred nalazi nekoliko izdanja Zmajevih pjesama.

Za razliku od ove, u biblioteci banjalučke OŠ „Ivo Andrić" u zbirkama Zmajeve poezije nema pjesme „Svet", jer je izdavači nisu uvrstili među korice knjige. Među izdanjima koja se nalaze na policama Dječije biblioteke „Borik" u Banjaluci takođe se mogu naći dvije verzije „Sveta", kao i u Narodnoj biblioteci u Kotor Varošu, gdje od pet knjiga Zmajeve poezije u tri je napisana jedna verzija, a u ostalima druga.

Ko je i kada izmijenio stihove velikana srpske književnosti nije poznato, ali u prvom izdanju Zmajeve zbirke „Đulići" iz 1864. godine, koje su nam dostavili iz Matice Srpske, pjesma koja je kasnije po prvom stihu dobila naziv koji danas upotrebljavamo, završava stihovima „Slavuj peva, ne znam di, ovde srce, ovde ti!".

Za ovu pjesmu i profesori srpskog jezika i književnosti tvrde da je original, dok Zavod za uybenike i nastavna sredstva RS u knjigama za lektiru štampa drugu verziju.

- Zavod angažuje stručne ljude koji biraju književna djela u lektirama. O tome šta će iz opusa nekog pjesnika biti uvršteno i koja će varijanta biti korišćena odlučuje priređivač - naveli su u Zavodu.

Profesorica srpskog jezika i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Palama Milanka Babić ističe da joj je poznata jedino verzija pjesme koja završava stihovima „Slavuj peva, ne znam gdi, ovde srce, ovde ti!".

- To je pjesma iz ciklusa „Đulići". Što se tiče druge verzije liči mi na ideološki karakter dječije poezije u doba komunizma. Adaptacija bilo koje vrste koja mijenja original je nedopustiva - rekla je Babićeva.

Profesor srpske književnosti na ovom fakultetu Saša Knežević kaže da se profesori vode izdanjima Matice Srpske, za koje vjeruju da ih je i sam autor za života odobrio i koja su, kako kaže, za profesore „sveto pismo".

- U čitankama sam pronašao i izmijenjenu verziju pjesme „Pačija škola" - rekao je Knežević.

Obavezna lektira za osnovce u RS je i Ćopićeva „Ježeva kućica", uz koju su stasale brojne generacije, koja se takođe može naći u dvije verzije, zavisno od izdavača.

U originalnoj verziji iz 1980. godine koju nam je dostavila Matica Srpska, stihovi ove pjesme glase „Po šumi širom bez staze puta, Ježurka Ježić po vazdan luta. Lovom se bavi često ga vide, s trista kopalja na juriš ide...", kao i „Diže se ježić oči mu sjaje, gostima čudnim odgovor daje..."

U izmijenjenoj verziji, čiji je izdavač izdavačka kuća „ITP Zmaj" Novi Sad i Zavod za uybenike i nastavna sredstva RS, napisano je: „Po šumi širom bez staze puta, Ježurka Ježić po vazdan luta. Lovom se bavi obnoć i obdan s trista kopalja naoružan", kao i „Diže se ježić delija stara, galamyijama odgovara...".

Prosvjetni radnici ističu da su ovo samo neki u nizu primjera u kojima su izmijenjena originalna književna djela. Sa takvim primjerom susrela se i učiteljica u banjalučkoj OŠ „Ivo Andrić" Nada Banjac, koja je tokom nastave naišla na izmijenjenu pjesmu Mire Alečković „Čudan ćilim".

- U knjizi za drugi razred Početnica napisana je cijela pjesma, dok je u radnoj svesci u istoj pjesmi izostavljen jedan stih - kaže Banjac.

Dodaje da su i ranije ukazivali na greške u uybenicima.

- Dosta toga bi trebalo mijenjati, ali učiteljice niko ništa ne pita. Djeci kažemo ko radi, taj i griješi, jer ne znam kako drugačije da im to objasnim. Jadno je kad vam dijete u knjigama prepozna grešku. I za ovu pjesmu učenik je našao grešku, a ja samo mogu da im kažem da nauče onu koja se njima više sviđa, jer kako im objasniti ovakve propuste - rekla je Banjac.

Antologije

Prosvjetni savjetnik za srpski jezik i književnost u Republičkom pedagoškom zavodu Silva Dobraš kazala je da je teško pronaći ko je napravio grešku i kada.

- Pitanje je i koliko naši učitelji znaju da je to greška u pjesmama. Sve verzije pjesama štampane u drugoj polovini 20. vijeka su preuzimane iz različitih antologija i moguće da je nekad neko u tom prenosu izmijenio stihove - rekla je Dobraš.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.