Petričević:Slobodne zone obezbjeđuju više investicija i radnih mjesta

Srna
Petričević:Slobodne zone obezbjeđuju više investicija i radnih mjesta

BANjALUKA - Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vjekoslav Petričević rekao je da bi uspostavljanje i funkcionisanje slobodnih zona u Srpskoj uticalo na veći priliv domaćih i stranih investicija, više radnih mjesta, veća ulaganja u infrastrukturu, veći obim posla za kooperante iz domaće privrede, kao i stvaranje uslova za sticanje novih znanja i vještina domaće radne snage.

- Slobodne ekonomske zone se nalaze u više od 140 ekonomija širom svijeta, u gotovo tri četvrtine ekonomija u razvoju i u gotovo svim ekonomijama u tranziciji - rekao je Petričević Srni govoreći o Nacrtu zakona o slobodnim zonama, koji je juče usvojila Narodna skupština Srpske.

Petrićević je naveo da slobodne zone postoje i u Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji, ali da je Srbija od svih zemalja regiona najbolje razvila svoje slobodne zone.

- Srbija ima 14 slobodnih zona u kojima posluje više od 200 kompanija koje zapošljavaju oko 35.000 radnika. Najvećim dijelom riječ je proizvodnim kompanijama, a najviše ih je iz auto-industrije, metalurške i tekstilne industrije - pojasnio je Petričević.

Prema njegovim riječima, godišnji promet slobodnih zona u Srbiji iznosi oko pet milijardi evra, vrijednost ostvarene proizvodnje 2,4 milijarde evra, od čega se na izvoze odnosi 2,2 milijardi evra, što čini 14 odsto ukupnog izvoza Srbije.

- Najuspješnije slobodne zone u Srbiji su, po visini izoza i broju zaposlenih, Kragujevac, Subotica i Pirot, čija iskustva želimo da primjenimo i u Republici Srpskoj - naglasio je on.

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost, od plaćanja PDV-a oslobođen je uvoz dobara namijenjenih za potrebe slobodnih zona, roba isporučena unutar slobodne zone, kao i pružanje usluga poveznih sa prometom navedenih dobara unutar zone

Kada je riječ o carinskim povlasticama, u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH, oslobođena je od plaćanja carina na robu u slobodnoj zoni, osim ako se takva roba stavi u slobodan promet na teritoriji BiH.

Takođe, opštine ili gradovi mogu samostalno da daju posebne povlastice u skladu sa svojim nadležnostima, bilo da je riječ o zakupu, prodaji zemljišta, komunalnim naknadama i slično, dok republički organi uprave mogu da ponude korisnicima zona sve podsticaje koje i inače daju privrednicima, naprimjer podsticaji za povećanje plata, za uvođenje novih tehnologija, za zapošljavanje i drugo.

Važeći Zakon o slobodnim zonama Republike Srpske usvojen je 2003. godine, a ova oblast je regulisana i Zakonom o slobodnim zonama u BiH, koji je u važećoj formi usvojen 2009. godine, međutim, u cilju podsticanja osnivanja slobodnih zona, kao instrumenta unapređenja poslovnog okruženja i konkurentnosti, postojala je potreba da se odredbe važećeg zakona preciziraju, inoviraju i dopune u skladu sa savremenim trendovima. U tom kontekstu su korištena iskustva uspješnih slobodnih zona u okruženju.

Nacrtom zakona o slobodnim zonama Srpske preciziran je postupak osnivanja slobodne zone, rad slobodne zone, djelatnosti koje se mogu obavljati u njoj, kao i prestanak rada slobodne zone.

- Takođe, jasnije je propisana nadležnost i uloga svih institucija Republike Srpske u osnivanju i praćenju rada slobodnih zona. Novim zakonom o republičkoj upravi je jasno definisana nadležnost za slobodne zone, tj. ista je data u nadležnost Ministarstvu privrede i preduzetništva, što u prethodnom periodu nije bio slučaj i što je stvorilo osnov za kvalitetnije propisivanje predmetnog zakona o slobodnim zonama - navodi se u nacrtu ovog zakona.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana