Dragocjene tečnosti ne manjka uz humaniste

Jana Kezić
Dragocjene tečnosti ne manjka uz humaniste

BANjALUKA - Praksa pokazuje da se tokom većih praznika, kada bude manje ljudi u gradovima, te u ljetnom periodu smanjuju i rezerve krvi, međutim u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS kažu da nema mjesta za paniku, jer su trenutne zalihe ove dragocjene tečnosti zadovoljavajuće.

Šef službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu RS Veselka Ćejić potvrdila je za “Glas Srpske” da su zalihe krvi na zadovoljavajućem nivou zahvaljujući mnogobrojnim akcijama dobrovoljnog davanja koje su održane u prethodnom periodu.

- Međutim, treba napomenuti da nam predstoji ljetni period kada su zalihe krvi tradicionalno smanjene, tako da su dobrovoljni davaoci uvijek dobrodošli - rekla je Ćejićeva.

Objasnila je da sve transfuziološke službe širom svijeta imaju smanjene zalihe krvi tokom ljeta i pojedinih zimskih mjeseci, pa je tako i kod nas.

- Ovo se dešava jer se ljeti odaziva manji broj dobrovoljnih davalaca krvi zbog godišnjih odmora i ljetnih raspusta, a s druge strane učestalije su saobraćajne nesreće. Samim tim potreba za krvlju je povećana, a prikuplja se manji broj jedinica - kazala je Ćejićeva.

Kako kaže, zalihe krvi zavise od pojedinačnih pacijenata u bolnicama i njihovih potreba pa je teško u datom trenutku definisati koja krvna grupa je trenutno najpotrebnija.

- Krvna grupa A Rh D pozitivna spada u najčešću u našoj populaciji pa je ujedno i najčešće zahtijevana od strane kliničkih ljekara - rekla je Ćejićeva.

Ispričala je za “Glas” da svakodnevne potrebe bolnica za krvlju zavise od potreba pojedinačnih pacijenata.

- Uopšteno govoreći, dnevno se zdravstvenim ustanovama u Banjaluci izda otprilike 60 doza eritrocitnih komponenti, pored kojih se takođe izdaju i ostale komponente krvi, kao što su plazma, trombociti i krioprecipitat - ističe Ćejićeva, dodajući da sve transfuziološke službe u svakom momentu moraju da imaju petodnevne zalihe krvi.

Upućeni su poručili da je važno kontinuirano podizati svijest društva o potrebi dobrovoljnog davanja krvi, jer je ova dragocjena tečnost pacijentima potrebna tokom cijele godine.

Saradnik dobrovoljnog davalaštva krvi u Crvenom krstu RS Miljan Klačar rekao je za “Glas” da se u svojim aktivnostima konstantno zalažu za promociju dobrovoljnog, anonimnog i neplaćenog darovanja krvi.

- Crveni krst RS od svog nastanka radi na promociji i animiranju dobrovoljnih davalaca krvi. To je tečnost koja nam je svima prijeko potrebna i svakako je bolje da krv čeka pacijenta, nego pacijent krv - rekao je Klačar. Objasnio je da ljudi redovnu daruju krv, ali to uvijek može bolje i više, jer nažalost nikada nije dovoljno.

- Gradske i opštinske organizacije Crvenog krsta u Srpskoj su lani organizovale 128 akcija dobrovoljnih davanja krvi, na kojima je prikupljeno 5.644 doza ove dragocjene tečnosti, a u tom pravcu radimo i ove godine - kazao je Klačar.

Ko može dati krv?

Veselka Ćejić kaže da dobrovoljni davalac krvi može biti svaka zdrava osoba, muškog i ženskog pola, između 18 i 65 godina.

- Muškarci mogu dati krv svaka tri, a žene svaka četiri mjeseca. Krv ne treba da daju ljudi koji trenutno primaju terapiju ili imaju akutnu ili hroničnu bolest - rekla je Ćejićeva, dodajući da davanje krvi nije bolno, ne stvara naviku i ne šteti organizmu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana