Zapisi iz Arhiva - Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941): Novi život izdao HNZ

Središnji odbor HNZ-a uputio je preko lista proglas Hrvatima u Bosni i Hercegovini, u kojem su objavljene "ideje i politička shvatanja ovih naprednih Hrvata u Bosni o aktuelnim pitanjima koja su se stavila na dnevni red u novim prilikama".

List se zalagao za jedinstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, koji su "etnografski jedan narod podijeljen u tri plemena i tri vjere, a koji žive na geografski jednom teritoriju". Radi pridobijanja muslimana za hrvatske nacionalne interese, "Novi život" poručivao je da će im "baš u interesu provedbe jedinstva prepustiti, a i podupirati njihovu vjersku i socijalnu uredbu".

U državno-pravnom pogledu list se zalagao za "cjelokupnost i jedinstvenu državu". "Novi život" zalagao se za opstanak pokrajina kao upravnih područja, on je pristalica evolucije, postepenog slivanja u jednu zajednicu. Čuvajući interese države, list se kao protivnik centralizma zalagao za "najširu pokrajinsku samoupravu u političkom, kulturnom i vjerskom pogledu". "Novi život" se i prije zvanične rasprave o formi vladavine izjasnio za monarhističko uređenje države.

O agrarnom pitanju list je zauzeo stav "da bude tako, kako bi se mogle zadovoljiti što bolje obadvije stranke", ne zamjerajući se ni jednima ni drugima.

O socijalnim pitanjima list je, kao protivnik ekstremnih socijalnih težnji i nastojanja, stajao "uz umerenu stranu" i zalagao se za radničku klasu, koja će mu uvijek "biti na srcu".

Obnovljena Hrvatska narodna zajednica, kao samostalna politička stranka u Bosni, nije bila dugog vijeka. Ubrzo nakon osnivanja jedan dio "zajedničara" pristupio je Hrvatskom narodnom klubu, drugi Hrvatskoj zajednici, a treći Hrvatskoj težačkoj stranci, koja je osnovana na skupu viđenijih bosanskohercegovačkih Hrvata održanom 14. i 15. avgusta 1919. u Travniku. Nakon ovog skupa "Novi život" je počeo da zastupa program i ideje Hrvatske težačke stranke i postao njen stranački organ u Bosanskoj Krajini.

"Novi život" je bio dobro uređivan list sa raznovrsnom sadržinom. Pored političko-informativnih vijesti iz Kraljevstva SHS i inostranstva, donosio je članke i vijesti iz oblasti privrede, prosvjete, kulture, sociologije, higijene itd. Imao je i podlistak u kojem su objavljivani prilozi iz književnosti. Vodio je oštru polemiku sa pristalicama centralističkog uređenja države, a posebno sa demokratskom "Državom" i radikalskim "Glasnikom".

List je izlazio nedjeljno jedanput. Štampan je latinicom, na folio formatu, u banjalučkoj Tiskari Fon i Grgić. Imao je obično dva lista, a strane nisu bile paginirane. Prestao je da izlazi 26. juna 1920. Ukupno je izašlo 56 brojeva.

Glasnik Narodne radikalne stranke

"Glasnik" Odbora za organizaciju Narodne radikalne stranke je bio privremeni radikalski organ za Bosansku Krajinu. Vlasnik i uređivač lista bio je Redakcioni odbor sa Kostom Majkićem na čelu , odgovorni urednik Veselin Stanković, a izdavač Pero Blagojević. Od broja 24 (1919), izdavači lista su Nikola Vučković i drugovi. Izdavač i odgovorni urednik lista od broja 13 (1920) bio je Savo J. Surutka.

List su pokrenule pristalice Narodne radikalne stranke 27. aprila 1919. u Banjaluci. List je trebalo da bude privremeni radikalski organ za Bosansku Krajinu, dok se definitivno ne riješi pitanje izdavanja stranačkog glasila.

"Glasnik" se najviše bavio organizovanjem i jačanjem Narodne radikalne stranke u Bosanskoj Krajini. "Sadržina mu je skoro sva stranačko-politička; drugim obaveštenjima i pitanjima posvećivana je slabija pažnja." U političkim, ekonomskim, socijalnim i prosvjetno-kulturnim pitanjima zastupao je stavove Narodne radikalne stranke, zalažući se za centralističko unutrašnje državno uređenje, monarhiju sa dinastijom Karađorđevića na čelu, široke građanske slobode, savremeno rješavanje radničkog pitanja, rješavanje agrarnog pitanja na bazi otkupa kmetskih selišta.

Sa demokratskom "Državom" i hrvatskim "Novim životom" vodio je ogorčenu borbu. List je oštro pisao protiv bosanske vlade u Sarajevu, trapista, stranog kolonizovanog elementa u BiH, predstavnika nekadašnje austrougarske vlasti itd.

U početku je izlazio prema potrebi, a od jula 1919 (br. 12) do kraja 1920 (br. 29-30) jednom nedjeljno. Poslije 1920. izlazio je samo u vrijeme izbora (1923, 1925. i 1927), svaki put po nekoliko brojeva. Štampan je ćirilicom i latinicom, na folio formatu (42h29), u Štampariji "S. Ugrenović i sinovi" u Banjaluci. Od jula 1920 (br. 13) format je promijenjen na 41h30. Svaki broj paginiran je zasebno, obično po četiri strane.

Glasnik Biskupije banjalučke

Vlasnik lista bila je Banjalučka biskupija, a odgovorni urednik Božo Ivaniš, generalni vikar. Prvi broj izašao je 24. avgusta 1919. "Glasnik" je omogućavao sveštenstvu da se zvanično bavi pitanjima koja se odnose na rad i djelovanje Banjalučke biskupije. List je predstavljao i službenu komunikaciju biskupa sa svojim klerom.

"Glasnik" je donosio okružnice, naredbe, pisma, poslanice, predstavke i druge objave Rimokatoličke crkve i obilježavao važnije jubileje iz istorije katoličke crkve.

Štampan je latinicom, na hrvatskom i latinskom jeziku. U početku ga je štampala Tiskara Fon i Grgić, a od 1929. Štamparija "Zvonimir Jović i komp". Izlazio je u sveskama, na kvart formatu, neredovno i prema potrebi. Godišnje je izlazilo između dva i šest brojeva. Tiraž nije prelazio sto primjeraka. List je prestao da izlazi 1945.

"Radnička volja"

"Radnička volja" bio je glasilo socijalistički organizovanog radništva u ŠIP Dobrljin - Drvar i organ Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) u Drvaru. Vlasnik lista bilo je Mjesno radničko sindikalno vijeće u Drvaru, a odgovorni urednik Mihailo Lesić. List je pokrenut 20. novembra 1919.

Štampana je ćirilicom i latinicom na folio formatu. Izlazila je dvaput mjesečno u tiražu od 1.000 primjeraka. Nakon trećeg broja, 20. decembra 1919, list je prestao da izlazi.

Mr Bojan Stojnić, arhivski savjetnik, direktor Arhiva Republike Srpske

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.