Usjeve i voćnjake širom RS brani 228 protivgradnih stanica

U sezonu zaštite od grada preduzeće "Protivgradna preventiva RS" ušlo je sa 2.228 raketa, a u narednim mjesecima nabaviće dodatnih 610 raketa, što će olakšati bitku s ovom vremenskom nepogodom.

Direktor ovog preduzeća Tihomir Dejanović ističe da se pripremaju za postavljanje novih automatskih stanica.

-  Za sada imamo 218 klasičnih stanica i 10,2 rakete po stanici, a početkom maja u rad ćemo pustiti još deset automatskih protivgradnih stanica na prostoru Laktaša, te 35 prizemnih generatora srebro jodida u Potkozarju i Lijevče polju - rekao je Dejanović.

Istakao je da u sezoni planiraju da povećaju i broj automatskih protivgradnih stanica za oko 120, i to na području Gradiške, Srpca, Prijedora, Kostajnice, Novog Grada, Kozarske Dubice, Ljubinja, Trebinja, Berkovića, Bileće, Istočnog Mostara, Nevesinja i Gacka.

- Samo u Hercegovini 60 novih stanica biće pušteno u funkciju i vjerujemo da ćemo paralelno sa postojećim klasičnim sistemima isključiti mogućnost pojave neželjenih događaja - rekao je Dejanović i dodao da će u narednim mjesecima biti izgrađeni i protivgradni centri u Bijeljini i Trebinju, dok će na Jahorini biti uspostavljen radarski centar s istim tipom radara kao i na Borji. 

Proizvodnja voća i povrća bila bi nezamisliva bez zaštite od grada, a predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović ističe da je unazad nekoliko godina odbrana od ove vremenske počasti vrlo efikasna, te da su ulaganja u ovaj vid zaštite više nego opravdana.

- Da nema protivgradne preventive poljoprivreda bi bila u jako lošoj situaciji zbog globalnih klimatskih promjena jer su temperature čas visoke, čas niske, što je pogodno za stvaranje gradonosnih oblaka. Bez te zaštite na mnogim lokalitetima, pogotovo na granici sa Hrvatskom, proizvodnja na otvorenom gotovo bi bila nemoguća - rekao je Dojčinović i dodao da bi ulaganje u proizvodnju bilo veliki rizik bez protivgradne preventive.

Naplata

Dejanović je pozvao registrovane poljoprivrednike iz RS da izmire svoju obavezu za zaštitu od grada, koja iznosi 1,5 KM po hektaru obradivih površina. 

- Stepen naplate posljednjih pet godina se kreće svega 25 odsto - rekao je Dejanović i istakao da je o dugovanjima lokalnih uprava rano govoriti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.