Cvijanović: Sljedeći korak vraćanje plata na nivo iz decembra 2012.

Cvijanovićeva je napomenula da je nedavna vladina odluka da plate za više od 14.000 budžetskih korisnika sa srednjom stručnom spremom vrati na nivo iz 2008. usmjerena prema onima koji imaju najniža primanja, koji su za vrijeme krize pretrpjeli veliki teret.

"To će u praktičnom smislu značiti da će se plata nekome vratiti za pet, nekome za 10, a nekome za 15 odsto. U drugom koraku bavimo se višom i visokom stručnom spremom i tada idemo prema cilju koji je sindikat postavio pred nas, a to je pet odsto", izjavila je Cvijanovićeva za RTRS.

Ukoliko bi svima vratili pet odsto, kako se to pregovaralo sa sindikatom, Cvijanovićeva ističe da bi to bilo daleko jednostavnije i čak jeftinije za Vladu, ali se ne bi bilo u prilici pravedno intervenisati prema onima kojima su imali smanjenja i 10 i 15 odsto.

Ona kaže da postoji grupa ljudi koja ima niska primanja i da je potrebno da prvo oni budu dovedeni u bolju početnu poziciju, pa da se tek onda razgovara o drugom koraku.

"Ovako, prvi korak znači da vraćamo srednju stručnu spremu na nivo iz 2008. godine, a ostale na nivo iz decembra 2012. godine. To će biti taj drugi korak", istakla je Cvijanovićeva i dodala da se on odnosi na dvije stvari, od kojih je jedna da se dođe do veoma kvalitetnog zakona o platama.

Ona je izrazila nadu da će se do 15. marta, kako se i razgovaralo sa sindikatom, doći do toga kako će izgledati zakonsko rješenje koje bi u aprilu bilo usvojeno u parlamentu i prema kojem bi se vršila isplata, uz podrazumijevano povećanje.

"Mi imamo velika očekivanja da ćemo doći do dobrog zakona, sarađujući o tim pitanjima sa sindikatom", rekla je Cvijanovićeva i dodala da postoji i određena doza manjeg optimizma da će do toga doći.

Prema njenim riječima, cilj je bio uvesti puno više pravednosti u sistem obračuna plata, da se izjednače ljudi koji se bavi istim ili sličnim poslovima, a sa druge strane smanji evidentan jaz između onih koji imaju niska primanja.

Ona je podsjetila da je Vlada polovinom prošle godine donijela odluku da svim budžetskim korisnicima poveća plate za pet odsto bez obzira na stručnu spremu, a da je u međuvremenu odlučeno i da budu uvećane penzije. Tako je penzija u januaru ove bila veća za 7,3 odsto u odnosu na januar prošle godine.

"Ne bih rekla da je to veliko povećanje niti da smo time jako pomogli da se poboljša materijalni položaj naših penzioneara, ali sam sigurna i dobila sam takve potvrde od penzionera, da je to dobra mjera, dobar znak, da je Vlada pokazala da brine i da je to dobra polazna osnova za neka druga poboljšanja", kaže Cvijanovićeva.

Od početka godine, podsjetila je premijer Srpske, boračkim kategorijama obezbijeđeno je povećanje ličnih i porodičnih invalidnina za pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema njenim riječima, da se ne bi stekao utisak kako se Vlada bavi samo budžetskim korisnicima ili da se najviše bavimo tim pitanjima, paralelno se interevisalo prema različitim grupacijama.

Neke od tih prvih mjera bile su prema poljoprivrednim proizvođačima u smislu vraćanja starih dugovanja i obaveze da Vlada obezbijedi plavi dizel za proljetnu i jesenju sjetvu. Sa poslodavcima su prošle godine definisane i veoma konkretne mjere rasterećenja privrede.

"Htjeli smo da omogućimo privrednim subjektima da lakše funkcionišu. Uveli smo 200 KM neoporezivnog dijela dohotka, smanjenje parafiskalnih nameta, definisali mjere defiskalizacije male sitne privrede", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona smatra da će poslodavac moći lakše da isplaćuje plate, a da je radnik očekuje sa većom sigurnošću, kao i da ima veću sigurnost da će zadržati svoje radno mjesto.

"Mislim da to odgovara tim ljudima. Svako poboljašnje ili određeni koraci koji se prave na stabilizaciji prilika moraju da odgovaraju svakom radniku, građaninu i na taj način posmatramo ove aktivnosti koje smo preuzeli", kaže Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se o tim pitanjima direktno komuniciralo sa sindikatom, ali i sa različim asocijacijama, udruženjima, radnicima, naglasivši da je i Vlada veoma puno u komunikaciji sa građanima.

"Mora da postoji ta komunikacija. Imaju sindikati, asocijacije, udruženja, koji se bave tim pitanjima, a ponekad imaju i ovi pojedinačni kontakti, sve to zajedno treba da doprinese poboljšanju ambijenta u kojem svi živimo", zaključila je Cvijanovićeva.

Novi Zakon o radu jeste uslov MMF-a, ali meko postavljen

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da novi zakon o radu, sa kojim se sindikat ne slaže, jeste uslov koji traže finansijske međunarodne organizacije, ali je taj uslov meko postavljen u odnosu na neke druge uslove Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/.
"Razlog zašto je to meko postavljen uslov jeste upravo njihova /MMF/ svijest o tome koliko je kompleksna ta materija i da je potrebno da se obezbijedi saglasnost svih socijalnih partnera", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je za RTRS izjavila da će biti važno da se druga dva socijalna partnera, poslodavci i sindikat, malo bolje razumiju šta to se želi postići ovim zakonom.

"Bojim se da smo nekad u situaciji da branimo i stvari koje nisu napadnute. Biće neophodno da jako puno komuniciramo, razgovaramo i vidimo šta su stvari, kriterijumi i principi koje treba ispoštovati kada je u pitanju donošenje novog zakona i da će onda sigurno biti manja žtemperaturaž kada je u pitanju ova tema", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da Vlada stoji na raspolaganju socijalnim partnerima kako bi se došlo do dobrog rješenja.

"Ukoliko postoje otpori, ukoliko neko to ne želi, ja se bojim da mi nećemo moći sami da odradimo taj posao u smislu da intervenišemo i da neke druge mirimo. Dakle, svi su jasno do sada rekli /šta misle o novom zakonu/ - poslodavci smatraju da treba, sindikat je rekao da ne treba, MMF smatra da treba, ali nije tvrdo postavljen uslov u smislu da će biti neke ozbiljnije blokade aranžmana ukoliko ne bude usvojen taj zakon", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da aranžman sa MMF-om ne bi trebao zbog toga da bude upitan.

"Dakle, mi smo analizirali neke druge stvari koje su daleko važnije, recimo, za MMF nego što je zakon o radu, mada oni veoma visoko postavljaju na listi svojih prioriteta taj zakon", rekla je Cvijanovićeva.

Ona pojašnjava da je ovaj zakon "velika tema" u Srbiji, Hrvatskoj i ostalim zemljama u regiji.

"Očigledno je da se neke stvari moraju inovirati na način da više odgovaraju vremenu u kojem živimo. Previše smo naviknuti da živimo životom koji je mnogo drugačiji od perioda od prije 30 godina, ali želimo neku sigurnost da stvari budu regulisane kao da smo još u tom periodu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će se ovom pitanju pristupati oprezno i polako, uz uvažavanje prava radnika koja ne smiju biti ugrožena bilo kakvim zakonskim rješenjem, i moraju da budu jasno i precizno definisana, ali se u obzir moraju uzeti i poteškoće poslodavaca koji treba da isplate platu tim radnicima.

"Teško je /poslodavcima/ obezbijediti novac upravo tim radnicima, kojima želimo svi da zaštitimo redovnost i pristojnu visinu plata. Nemate vi danas super velikih plata, ali želimo da obezbijedimo da bude pristojno ono što mora svako da donese svojoj kući i porodici", rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Vlade Republike Srpske istakla je da će u vezi sa novim zakonom o radu biti još puno mjera i intervencija.

"Bojim se da se nismo međusobno dobro razumjeli i da je ovdje više u pitanju loša komunikacija nego bilo čija loša namjera, ni sindikata, niti poslodavaca. Samo vidim da nismo imali dobru komunikaciju i da ćemo morati da komuniciramo", rekla je Cvijanovićeva. 

Ne dolaziti u situaciju da policija bude između građana

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da nema nikakav problem da bilo ko protestuje i izrazi nezadovoljstvo, ali da bi, ako policija treba da bude između jednih i drugih građana Republike Srpske, njen poziv bio da se ne dolazi u takvu situaciju.
"Svi smo građani Republike Srpske, svi je volimo, previše je volimo da bismo to uradili. Pri tome, sve što imate da fakturišete kao svoje nezadovoljstvo na račun, recimo, određenih Vladinih odluka, to možete da radite, to je demokratski. I onda ćemo da pričamo dok ne dođemo do dobrog rješenja", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je večeras za RTRS izjavila da ne želi da posebno komentariše ono što se dešava na relaciji između Boračke organizacije Republike Srpske i drugih organizacija koje su imale protest u parku "Mladen Stojanović" u Banjaluci.

"To je interna stvar koja bi trebalo da se dešava između ljudi koji jesu zaista ili onih koji nisu borci, da vidimo, zapravo, ko šta tu hoće.
Shvatam ovo u kontekstu da svako izrazi svoje zadovoljstvo i nezadovoljstvo", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je jako nesretna ako poruke sa tih skupova nisu usmjerene da poboljšaju neke stvari, "nego se sve svodi na to da li će neko za nekoga da kaže ovo ili ono".

"Tad sam jako nesretna, ali ne mogu da utičem na to. To je demokratsko pravo. Ljudi mogu da se okupe i da izraze svoj stav, ali odgovorno tvrdim da protesti u Federaciji, osim u jednom dijelu koji ima socijalno-ekonomsku komponentu, nemaju puno veze sa onim što je stvarni socijalno-ekonomski život u tom entitetu", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da su prvo napadnute kantonalne institucije i da nije slučajno što je napadnut taj nivo vlasti, pa je onda napadnuto Predsjedništvo BiH koje je simbol multietničnosti BiH, gdje sjede predstavnici tri konstitutivna naroda, da bi potom oštrica bila usmjerena na entitetsku vladu.

Cvijanovićeva je upitala kako se moglo desiti da na protestima u Federaciji BiH bude toliki broj povrijeđenih policajaca i da li su oni dobijali ili nisu dobijali naređenja šta treba da rade.

"Zašto toliko priče o tome da nam neko objasni kako ne funkcioniše bezbjednosni sistem, kako sad treba sve da restauriramo, da reformišemo bezbjednosni sektor, da radimo novu reformu policije i slično", ukazala je Cvijanovićeva.

Premijer Republike Srpske upitala je zašto su to poruke visokih funkcionera u Federaciji BiH.

"Mogu da poručim da mi imamo svoj policijski sistem ustanovljen ovako kako jeste i jako smo zadovoljni time", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da Vlada jako puno radi i cijeni da je svaki policajac koji nosi uniformu Policije Republike Srpske vrlo ponosan što ima priliku da je nosi, a da je obaveza Vlade da učini da njegov život bude bolji, kao što je obaveza i prema svim drugim građanima.

"Nismo dio priče i ne želim da budem dio priče gdje će se nametati priča o nekoj bezbjednosti, novom konceptu preko takvih rušilačkih nemira, a bojim se da je to bila tema", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da su to stvari u kojima se htjelo pokazati da ne funkcioniše bezbjednosni sistem.

"Ja tvrdim da on nije htio da funkcioniše, a mogao je. Kako vi mene možete sada ubijediti da, kada su bili protesti zbog priče o jedinstvenom matičnom broju, neko nije znao da li onaj plato treba da obezbjeđuje jedan, a na ulici neko drugi", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je upitala kako je moguće da ljudi dobijaju platu, a ne znaju za šta su zaduženi.

"Kako je moguće da je prilikom prvog incidenta koji se odnosio na napad na američku Ambasadu, isto bila priča žnismo mogli djelovati, jer nismo znali ko je nadležanž. Kako je moguće da se i sada sve to dešavalo u Tuzli, Zenici ali i mnogim drugim mjestima, ali oni nisu znali ko šta treba da radi", upitala je Cvijanovićeva. /kraj/ab

Opozicija me kritikovala, pa ponovila moje stavove

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su predstavnici opozicije prvo kritikovali njenu izjavu da se kriza iz Federacije BiH /FBiH/ ne smije "preliti" u Republiku Srpsku, pa su nakon dva dana ćutanja ponavljali sve te stvari koje je ona prethodno rekla.
"Bila sam prvi političar i funkcioner koji je komentarisao ono što se dešava u FBiH. To je bilo vrlo nezgodno. Sve što sam tada rekla, nisam rekla napamet, nego na osnovu vrlo pouzdanih informacija šta se to dešava i šta će se to dešavati u FBiH", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je za RTRS pojasnila da je iz pouzdanih izvora saznala da je kriza u FBiH produkovana i vođena, odnosno da nije bila spontana.

"To je bila vrlo odgovorna poruka koju sam poslala, znajući kakvi su podaci. Ali, svi ti ljudi koji su kritikovali šta sam rekla, prvo su ćutali dva dana, a onda kao da su ponavljali sve te stvari koje sam ja prethodno rekla", naglasila je predsjednik Vlade Srpske.

Cvijanovićeva je istakla da je demokratsko pravo svakog čovjeka da izrazi svoje zadovoljsto ili nezadovoljstvo na način kako to propisuje zakon, ali koji neće biti rušilački.

"Podržavajući takvo pravo, a ne podržavam da se kriza prelije iz FBiH u Srpsku", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da Republika Srpska i FBiH imaju odvojene budžete, a iste ili slične probleme, ali takve probleme imaju svi u regiji.

"Tada sam poredila ambijent FBiH i Republike Srpske. I sada kažem da ne dozvoljavam da se kriza prelije iz nesređenog u sređen sistem. Nipošto nisam htjela da kažem, kako su to neki opozicioni lideri zlonamjerno komentarisali, kako ja govorim da ovdje teče med i mlijeko – ne nipošto", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da kao predsjednik Vlade Srpske ne bi provela noći i dane razmišljajući na koji se način može intervenisati da se pomogne ljudima koji imaju tako male plate da one budu veće, da je mislila da ovdje teku med i mlijeko.

"Moja poruka, koju su neki namjerno propustili da razumiju, je bila - u ovom entitetu /Republici Srpskoj/ postoji ljubav za ovaj entitet. Mnogo nas to razlikuje u odnosu na sve građane u FBiH. Nema ljubavi za FBiH, vjerujte. Kao što ovdje svi vole Republiku Srpsku, tamo svi ne vole FBiH, jer misle da mogu na neki drugi način da ostvaruju svoje ciljeve", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da Vlada u Republici Srpskoj funkcioniše, da je niko nije nametnuo, postavio ili instalirao, pa ni visoki predstavnik.

"Ovdje je Vlada izabrana na demokratski način i u parlamentu je dobila potvrdu. Ja kao premijer donosim, zajedno sa kolegama ministrima, jednoglasne odluke. Dakle, ja ne moram da trčim od mjesta do mjesta da obezbijedim saglasnost za nešto što želimo da provedemo", rekla je Cvijanovićeva.

S druge strane, istakla je ona, kada Vlada ode u Narodnu Skupštinu Republike Srpske tačno se zna ko će i kada će izglasati kakvu odluku.

"Mnogo smo radili da imamo Republiku Srpsku, mnogo smo pojedinačnog i političkog truda uložili da ovdje funkcionišu institucije i moramo da budemo ponosni da imamo takve institucije. Moramo da razumijemo da institucijalni život Republike Srpske ne smije nipošto da bude ugrožen zbog bilo čega", rekla je Cvijanovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.