Dojče vele: NATO je malo nervozan

Prije svega je riječ o istočnoevropskim članicama Alijanse koje strahuju da bi Rusija mogla da ih napadne, dodaje se.

Da li je Zapad, dakle NATO, imaginarni neprijatelj rusko-bjeloruske vojne vježbe nazvane „Zapad-2017"? Rusko ministarstvo odbrane to negira. Manevar je „potpuno defanzivne prirode i nije usmjeren ni prema jednoj zemlji, niti grupi zemalja". Oleg Vojnov, savjetnik beloruskog ministra odbrane, za svaki slučaj dodaje: „Izabrali smo vojna uporišta koja su dosta daleko od granice Ukrajine, Poljske, Litvanije i Letonije."

Dvije vojske imaju fiktivne neprijatelje kojima su čak dali i imena: Vajšorija, Lubenija i Vesbarija. Međutim baltičke zemlje i Poljska strahuju da bi to mogla da budu i njihova imena. Još se dobro sjećaju posljednje ruske vojne vježbe koja se takođe zvala „Zapad" iz 2013. godine. Nekoliko mjeseci kasnije, Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim i tamo je, kao što je poznato – i ostala.

Izgubljeno povjerenje

Nepovjerenje na strani NATO-a počinje već kada je u pitanju broj učesnika vježbi. Prema navodima Moskve, u vojnoj vježbi učestvuje oko 12.700 vojnika. Zapadni stručnjaci za bezbjednost vjeruju da broj vojnika nije slučajno ispod granice od 13.000, jer su za veći broj i Rusija i NATO obavezni da jedni druge informišu, kao i da pozovu posmatrače druge strane. Zapadni stručnjaci vjeruju da se navodi znatno manji broj od stvarnog. Londonski vojno-naučni Institut Džejns procjenjuje da je vježbi učestvuje od 80.000 do 100.000 vojnika.

Stručnjak njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) za bezbjednosna pitanja i bivši oficir generalštaba Roderih Kizeveter, u intervjuu za radio Dojčlandfunk objasnio je da se navedeni brojevi odnose samo na vojnike u Belorusiji. To je „samo dio mnogih drugih vježbi" kojih je istovremeno bilo između Crnog mora i poluostrva Kola. Bivši general Bundesvera Karl-Hajnc Later, takođe za Dojčlandfunk je izjavio: „U Savjetu NATO-Rusija jesmo bili obaviješteni", ali je u Savetu „narušeno povjerenje" i sumnja se u tačnost navedenih informacija.

Sjećanje na zauzimanje Krima

U istočnim NATO-zemljama širi se strah. Pavel Soloh, šef poljske nacionalne službe za bezbjednost, za privatni radio Zet izjavio je da je vježba demonstracija „sposobnosti ruske države za velike ratne akcije" kao i da je „stepen mobilizacije zaista impresivan". I Aleksandar Graf Lambsdorf, političar njemačkih Liberala (FDP) i zamjenik predsjednika Evropskog parlamenta, kaže: „Veliki ruski manevri su povod za zabrinutost."

General Later doduše ne vjeruje da je pritom riječ o simulaciji napada na Poljsku ili Baltik. Ipak, on smatra da je uznemirenost Baltika „normalna", kao i da bi Rusija mogla da uradi „nešto slično" onome što je uradila u Gruziji, na Krimu ili na istoku Ukrajine. I Roderih Kizeveter ocjenjuje da je „malo vjerovatan" napad na neku od NATO-zemalja. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, za rusku novinsku agenciju Ria novosti izjavio je da manevri ne predstavljaju „neposrednu opasnost za nekog saveznika", ali i dodao da bi Moskva trebalo kroz transparentnost „da otkloni napetosti i spreči nesporazume".

Da Rusija hoće…

Ali upravo to Rusija ne želi – u tome su saglasni gotovo svi zapadni političari zaduženi za bezbjednosna pitanja. Političar CDU Kizeveter smatra da je strategija Rusije ta da se „permanentno stvara nesigurnost i šalje signal nedovoljne uračunljivosti", kako bi se NATO države uznemiravale. Uz to, predsjednik Putin upravo u vrijeme nemačke predizborne kampanje želi da unese razdor među istočnim članicama NATO koje se osjećaju ugroženo i njemačkog društva, „koje više ne zna šta znači kada preti jedna visokonaoružana zemlja".

Litvanska predsjednica Dalija Gribauskaite ukazuje na to da istočne NATO-članice danas više nisu toliko ranjive kao nekada: „Sada smo bolje pripremljeni", kaže ona. Uz to, SAD su krajem avgusta u Litvaniji stacionirale sedam borbenih aviona. Američka vojna vozila raspoređena su i u Poljskoj.

Međutim, to koliko je slaba korist od NATO-članstva i prisustva par američkih lovačkih aviona, pokazalo je prije godinu dana istraživanje američkog trusta mozgova RAND. Ono ukazuje da je Ahilova peta u odbrani Baltika takozvana „rupa Suvalki". Ukoliko Rusija napadne Baltik, pokazuje studija, potrebno je samo da zauzme taj uzak koridor između Poljske i Litvanija koji se na istoku naslanja na Bjelorusiju, a na zapadu na rusku eksklavu Kalinjingrad. Time bi se sprečilo NATO snabdijevanje na sjeveru.

Studija, na kojoj su radili bivši glavni komandant NATO Vesli Klark i bivši komandant Egon Rams, dolazi do zaključka da pješadija NATO „ne bi bila u stanju da se povuče – na licu mjesta bi bila uništena". Ostala bi jedino mogućnost ponovnog osvajanje Baltika, ali to bi završilo „katastrofalno". Za stanovnike Baltika to nisu nimalo ohrabrujući zaključci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.