Analitičai o Šešelju i odnosu Srbije i Hrvatske

Tanjug
Analitičai o Šešelju i odnosu Srbije i Hrvatske

Beograd, Zagreb - Analitičari iz Srbije i Hrvatske ocjenjuju da otkazivanje posjete hrvatskog premijera Zorana Milanovića Beogradu nije dobro za odnose dvije države.

Oni uglavnom ne očekuju njihovo dramatično pogoršanje, jer je riječ vjerovatno o "prolaznom zahlađenju..

Zagrebački politikolog Davor Đenero ocjenio je da je Samit premijera centralne i jugoistočne Evrope i Kine u Beogradu po svemu sudeći propuštena prilika za Hrvatsku s obzirom na ogroman interes koji ima za saradnju s Kinom, a za dijalog Srbije i Hrvatske na najvišem nivou, dodaje, vjerovatno neće biti prilike do februara iduće godine.

"Hrvatski premijer očito je propustio svoju zadnju šansu za probijanje leda u bilateralnim odnosima, ostaje da vidimo ko će biti akter na hrvatskoj strani koji će prihvatiti taj diplomatski izazov", rekao je Đenero Tanjugu i dodao da će se ta prilika vjerovatno otvoriti tek prilikom inauguracije hrvatskog predsjednika.

Ocjenio je da je slučaj Šešelj otežao bilateralnu komunikaciju, ali i istakao da je odlika državnika da i u nepovoljnim okolnostima održavaju dijalog i komunikaciju te da odnosi dvije države treba da budu pragmatični, što upućuje da i Hrvatska i Srbija, ako žele da razvijaju odnose, moraju preći iz igre ''nulte sume'' na igru s pozitivnim rezultatom.

"Oni koji procjenjuju da su odnosi službenog Zagreba i Beograda blokirani, nažalost, potpuno su u pravu. Nije dobro kad spoljne okolnosti tako snažno utiču na odnose dvije države, kao što je to slučaj s Hrvatskom i Srbijom", kazao je on.

Đenero je dodao da dvije države imaju tešku istorijsku baštinu, ali dovoljno zajedničkih interesa, koji bi morali omogućavati daleko intenzivniju suradnju i da su multilateralne inicijative uvijek vrlo dobar okvir za jačanje bilateralnih odnosa.

Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov ocjenio je da otkazivanje posjete hrvatskog premijera Beogradu nije dobro, jer se stiče utisak da se međusobni odnosi zloupotrebljavaju za unutrašnje političke svrhe, radi sticanja određenih poena na domaćem terenu.

"To se kod nas dešavalo periodično, ne samo sa te strane, i Srbija je ponekad koristila prejaku retoriku i neke poteze koji nisu išli u pravcu poboljšanja odnosa, da bi se homogenizovalo domaće javno mnjenje. Mislim da je to manir generalno u našem regionu", rekao je Popov.

Prema njegovim riječima, sama rezolucija i hrvatskog sabora i Evropskog parlamenta ne bi trebalo da bude povod za razdor.

"Nemam običaj da branim ni ovu ni bilo koju drugu vladu u Srbiji, ali ovaj put je stvarno vruć kesten Hag prebacio Srbiji bezuslovnim puštanjem Šešelja na slobodu što je najmanje priželjkivala sadašnja vlast", kazao je Popov.

Kako je naveo, to što se prigovara Vladi Srbije da se ne ograđuje od Šešeljevih izjava koje naravno vraćaju u 90-te godine time što se pokazuju teritorijalne pretenzije prema susedima, nije pravi prigovor.

"Ako bi se vlada stalno ograđivala od njegovih izjava, a on ih često daje, onda bi on dobijao previše na značaju, faktički on bi postao institucija kojom bi se bavila vlada. Sada ograđivati se od svake izjave Šešelja mislim da bi bilo krajnje kontraproduktivno i da taj prigovor nije sasvim na mestu", kazao je Popov.

Naveo je da je i ranije bilo perioda zahlađenja odnosa sa Hrvatskom u slučaju tužbe i kontratužbe dvije države za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, kao i zahlađenja odnosa s još nekim zemljama, posebno poslije samoproglašene nezavisnosti Kosova.

"Međutim, to su povremene turbulencije koje za izvesno vreme zahlade odnose čak i vrate ih malo unazad, ali na svu sreću to ne traje predugo", kazao je Popov.

On je naveo da i kada se vrate stvari u normalu i kada se nastave uzajamne posjete na raznim nivoima, od predsjedničkih, premijerskih ili ministarskih, nažalost u tim posjetama ima suviše manifestacionog a malo supstance.

"Supstanca bi trebalo da bude rešavanje preostalih otvorenih pitanja jer ta preostala otvorena pitanja mogu biti generator budućih opet ovakvih zahlađenja i pogoršanja odnosa i čak zaustavljanja pojedinih zemalja pa i Srbije na putu ka EU", rekao je Popov navodeći pitanje granice na Dunavu, sukcesije, pitanje nestalih...

O tim pitanjima bi trebalo razgovarati i rješavati ih što pre kako ona ne bi bila uzrok nekih budućih nesporazuma pa i uslovljavanja Srbije na putu ka EU bez obzira što je Hrvatska čvrsto dala riječ da neće uslovljavati Srbiju, kazao je Popov i dodao da je baš onog dana kada je Sešelj pušten iz Haga, ministar pravde Hrvatske rekao da će oni usloviti napredak Srbije ka EU procesuiranjem ratnih zločina.

To, kako je naveo, nije dobro, a najgore je što se često dešava da se međusobni odnosi zloupotrebljavaju u unutrašnje političke svrhe.

Analitičar Đorđe Vukadinović rekao je da se iz Zagreba pomalo vještački sada stvara tenzija povodom oslobađanja i izjava Šešelja i da se to čini u interesu predizborne kampanje u Hrvatskoj.

Nesporno je, kaže Vukadinović, da su Šešeljeve izjave provokativne i sam je rekao da su namjerno takve jer pokušava da probije medijsku blokadu i dobije prostor i u srpskim i u regionalnim medijima, ali je nesporno i da Šešelj u ovom trenutku ne igra nikakvu ni zvaničnu niti nezvaničnu ulogu u srpskoj politici niti ima uticaj na nju.

"Činjenica je da njegove izjave ma koliko radikalne bile i zvučale samo su odraz u ogledalu onoga što hrvatski zvaničnici izjavljuju svake godine redovno, a posebno prilikom obilježavanja godišnjica Bljeska, Oluje ili Vukovara", rekao je Vukadinović.

Ocjenio je da će prije svega rezolucija Evropskog parlamenta, pa i hrvatskog sabora, uticati negativno i na srpsko-hrvatske odnose i na tok i entuzijazam u pogledu evrointegracije Srbije.

"Moguće da će stvar leći nakon ovih žustrih reakcija i nakon hrvatskih izbora ali mislim da će negativne posljedice ostati i da su neki duhovi i aveti prošlosti sada oživjeli, manje zbog izjava samog Šešlja a više zahvaljući reakciji hrvatskih zvaničnika koji su uspjeli da izlobiraju i Evropski parlament izglasavajući ovu nepotrebnu, suvišnu, štetnu rezoluciju", kazao je Vukadinović.

Dodao je da će ta rezolucija uticati negativno ne samo na srpsko-hrvatske odnose čak i ako nakon slijedećih izbora hrvatska politika malo spusti loptu, nego i na srpske evrointegracije u smislu opadanja podrške javnosti prema tim integracijama.

"I kada prođe ovo i kada se možda spuste strasti, mislim da je šteta i na dubinskom i političkom planu i na nekom mentalnom-psihološkom planu napravljena i da neće biti lako sanirana kad je riječ o srpsko-hrvatskim odnosima, mada ipak ne očekujem neka dramatična pogoršanja", zaključio je Vukadinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana