Desetinama opština u Srpskoj prijeti nestanak
Banjaluka - Izumiranje stanovništva uzelo je maha u 19 opština u Republici Srpskoj, a ista sudbina, po svemu sudeći, čeka još 20 lokanih zajednica, koje su demografski krajnje ugrožena područja.
Ovi zabrinjavajući podaci navedeni su u studiji profesora i demografa Steve Pašalića i studenata Pedagoškog fakulteta u Bijeljini, do kojih su došli na osnovu podataka popisa stanovništva iz 2013, a koje je Republički zavod za statistiku objavio krajem decembra prošle godine.
Najviše opština koje demografski izumiru ima u banjalučkoj i trebinjsko-fočanskoj regiji, a najmanje ih je u dobojsko-bijeljinskoj. Svega tri lokalne zajednice u RS, Banjaluka, Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo su demografski progresivna područja, dok su demografski stabilni Trebinje, Pale, Zvornik i Laktaši.
- Do rezultata smo došli računanjem indeksa demografskih resursa (Id) koji predstavlja zbir niza prethodnih podataka poput indeksa obrazovanosti, rađanja, starenja i drugih - pojasnio je Pašalić dodavši da veliki broj opština ima mali Id što vodi ka nestanku stanovništva.
Istakao je da je najgora situacija u malim opštinama koje su isključivo imigracione, jer njihovo stanovništvo odlazi u veće gradove trbuhom za kruhom.
- U tim opštinama ostala je starija populacija, smanjeno je rađanje i nema reprodukcije. Ti podaci se negativno održavaju i na ekonomiju, jer ko će ulagati u opštine u kojima nema ko da radi - kaže Pašalić.
Dodao je da je najveće iznenađenje Bijeljina, za koju je statistika pokazala da predstavlja demografski oslabljeno područje, iako se godinama smatralo da je grad prosperiteta.
- Znali smo da Bijeljina ima rast broja stanovnika, što je uzrokovano migracijom tokom rata, ali se pokazalo da je njeno stanovništvo u prosjeku staro 41 godinu. Ima i nekoliko fakulteta, ali vrlo nizak indeks obrazovanosti, što znači da je većina studenata iz drugih opština - rekao je Pašalić.
Jedna od opština sa negativnim indeksom društvenih resursa je Kalinovik, čiji je najveći problem nepovoljna starosna struktura i mali broj beba, tvrdi načelnica ove opštine Mileva Komlenović, koja ističe da je stanje alarmantno, ali ništa gore nego u drugim dijelovima RS.
- Smatram da smo kao narod generalno u problemu jer je nerađanje djece sve izraženije, a tu činjenicu guramo pod tepih. Čovjek se otuđio, malo se sklapa brakova i sve je prisutniji trend da se porodice sa oba zaposlena roditelja opredjeljuju za jedno dijete - rekla je Komlenovićeva.
Iako sprovode niz pronatalitetnih mjera, poput davanja nadoknada za prvorođeno dijete, za sklapanje braka, u Kalinoviku je lani rođeno svega 12 beba.
- Dajemo i novac za vantjelesnu oplodnju, ali zahtjeva nema - navela je Komlenovićeva.
Načelnik opštine Derventa Milorad Simić smatra da problem leži u činjenici da se rađa sve manje djece.
- Opština radi sve što može, za svako treće i naredno dijete izdvajamo 600 KM, za blizance 2.000, a za trojke 3.000 maraka. Stipendiramo sve naše studente na državnim fakultetima, imamo malo stopu nezaposlenosti, nosimo 12 odsto izvoza RS, ali opet se djeca slabo rađaju - rekao je Simić.
Opštine sa najmanjim indeksom demografskih resursa (Id)
Opštine Id
Istočni Drvar - 0
Istočni Mostar - 0
Kupres - 0,63
Pelagićevo - 1,36
Krupa na Uni - 1,80
Kalinovik - 2,87
Derventa - 5,49
Oštra Luka - 6,55
Lopare - 6,88
Trnovo - 8,88
Broj lokalnih zajednica sa najmanjim Id-om po regijama
Regija Broj opština
Banjalučka - 7
Dobojsko-bijeljinska - 3
Zvorničko-istočnosarajevska - 4
Trebinjsko-fočanska - 5
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.