Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, za “Glas Srpske”: Poslodavcima koji ne povećaju plate radnicima slijede kazne

Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, za “Glas Srpske”: Poslodavcima koji ne povećaju plate radnicima slijede kazne 16.07.2018 11:20 | Vedrana Kulaga

Svi poslodavci u Republici Srpskoj moraju da radnicima povećaju plate u skladu sa novim pravilima, a u suprotnom slijede kazne, rekao je ministar finansija RS Zoran Tegeltija.

On je u intervjuu za “Glas Srpske” ocijenio da je ekonomska slika Srpske dobra, te dodao da u mnogim oblastima stižu nove reforme.

GLAS: Svi radnici u RS, bez obzira na to da li su zaposleni u javnom ili privatnom sektoru, od 1. avgusta trebalo da bi da imaju veće plate u rasponu od 27 do 50 KM. Kako ćete obezbijediti da svi poslodavci ispoštuju odluku o povećanju plate na taj način?

TEGELTIJA: Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predviđene su dvije nove sankcije koje se odnose na neplaćanje poreza po odbitku i na isplatu sredstava po osnovu korišćenja ličnog odbitka poreskom obvezniku. Ako poslodavac ne isplati radniku iznos ostvaren po osnovu korišćenja ličnog odbitka od 500 KM, tom pravnom licu slijedi kazna od 3.000 do 9.000 KM, a odgovornom licu od 1.000 do 3.000 maraka. U istom prekršaju isplatilac dohotka preduzetnik biće kažnjen kaznom od 1.500 do 4.500 KM. Povećanja po iznosu ličnog odbitka moraju biti iskazana i prilikom popunjavanja obrasca za prijavu poreza na dohodak. Ako taj iznos nije iskazan u odnosu na platu iz jula, prijava neće biti evidentirana u Poreskoj upravi, što znači da porez neće biti prijavljen, a zbog toga neće biti plaćen. U tom slučaju kazna za pravno lice biće i u visini neplaćenog poreza. Takođe, kazne su propisane i Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o radu. U slučaju da poslodavac u avgustu ne izmijeni ugovor o radu tako što će povećati platu za iznos poreza, to pravno lice može biti kažnjeno od 2.000 do 12.000 KM.

GLAS: Vlada RS pripremila je dokument okvirnog budžeta RS za period od 2019. do 2021. godine? Na šta je stavljen akcenat, odnosno koje su reforme predviđene?

TEGELTIJA: Definisali smo reformske prioritete na unapređenje poreskog okvira, reformu sektora zdravstva, sa reformama finansiranja dječije zaštite i refundacije bolovanja, te smanjenje fiskalnih potreba javnog sektora. Akcenat je stavljen na podršku konkurentnosti privrede, unapređenje povezanosti obrazovanja i tržišta rada. Kroz memorandume sa predstavnicima poslodavaca i sindikata pokazali smo opredjeljenje da radimo na mjerama koje će dovesti do većeg privrednog rasta, zaposlenosti i povećanja plata radnika. Radimo i na smjernicama za razvoj privrede, koje će biti osnova za politike za trogodišnji period.

GLAS: Kada je u pitanju fiskalna konsolidacija, koje su mjere planirane u trogodišnjem periodu?

TEGELTIJA: RS nastavlja sa reformama s ciljem dugoročne održivosti javnih finansija. Uspostavljanjem Fiskalnog savjeta značajno je unaprijeđena odgovornost i disciplina za trošenje javnih sredstava na svim nivoima u RS. U toku je reforma privrednog sistema s ciljem smanjenja obima sive ekonomije, a plan je da izmjenom Zakona o poreskom postupku RS bude stvoren pravni osnov za sprovođenje postupka e-registracije privrednih subjekata u dijelu koji se odnosi na registraciju poreskih obveznika u Poreskoj upravi. Planirano je jačanje inspekcijskih kontrola u Poreskoj upravi radi smanjenja obima sive ekonomije. Od mjera iz Reformske agende i pisama namjere sa međunarodnim finansijskim institucijama jedini blagi zastoj je u pogledu usvajanja strategije upravljanja javnim finansijama RS, jer se čeka dok svi nivoi vlasti u BiH realizuju neophodne mjere. Očekujemo, ipak, nacrt do kraja ove godine.

GLAS: Kakva je trenutna makroekonomska slika Srpske i kakve su projekcije za narednu godinu?

TEGELTIJA: Očekujemo nastavak stabilnog kretanja privrednog rasta po stopama od 3,8 do četiri odsto kao rezultat rasta domaće tražnje, investicija, te pozitivnog doprinosa spoljnotrgovinske razmjene, a potrošnja države održavaće se na približno istom nivou. S obzirom na otvorenost naše ekonomije i povećanja izvozne orijentacije industrijske proizvodnje, očekuje se da će se privredni rast u okruženju pozitivno odraziti na rast industrijske proizvodnje. Kroz nastavak pozitivnih kretanja u prerađivačkoj industriji očekuje se povećanje broja zaposlenih i veća investiciona ulaganja, što će se  pozitivno odraziti na razvoj drugih grana.

Otkup obveznica

GLAS: RS je, kada je u pitanju oblast upravljanja dugom, nedavno izašla na međunarodno finansijsko tržište. Kakva je namjena tih sredstava i kakvo je stanje duga RS?

TEGELTIJA: RS je izašla na međunarodno finansijsko tržište s ciljem refinansiranja postojećeg duga. S tim u vezi izvršili smo otplatu kratkoročnog duga. Stanje duga po osnovu kratkoročnih obaveza, odnosno trezorskih zapisa, početkom godine je iznosilo 102 miliona KM, a sada je nula.

S obzirom na povoljnu situaciju u budžetu RS, usvojili smo i odluku o prijevremenom otkupu obveznica Republike Srpske ukupne nominalne vrijednosti 120 miliona KM, koja će biti realizovana narednih dana. Ranijim otkupom ćemo ostvariti uštede u budžetu. Vlada će i dalje koristiti obveznice kao važan izvor finansiranja, kao i trezorske zapise koji su koristan instrument za održavanje tekuće likvidnosti.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica