Po kom će popisu biti konstituisan Dom naroda u FBiH?

Po kom će popisu biti konstituisan Dom naroda u FBiH? 09.12.2018 22:11 | RTRS

Za razliku od Republike Srpske, konstituisanje izvršne i zakonodavne vlasti na nivou Federacije još je pod upitnikom.

Jednomjesečni zakonski rok za izbor delegata u Federalni Dom naroda istekao je 6. decembra, a da još nisu usaglašena ni pravila izbora. Iz Centralne izborne komisije novi pokušaj najavljuju za sljedeću sedmicu. Međutim, među podijeljenim članovima CIK-a nema promjene stavova o primjeni rezultata popisa.

Kolizija ustavnih i zakonskih rješenja na nivou BiH i Federacije, već skoro dvije godine dijeli političku i stručnu javnost o načinu izbora delegata u “gornji dom” Federalnog parlamenta.

Pravničkim manevrima koliziji doprinose i sudije Ustavnog suda BiH. U predmetu “Božo Ljubić” neustavnim su proglasili i iz Izbornog zakona BiH izbrisali dosadašnji način izbora delegata.

Po skoro godinu staroj, apelaciji Borjane Krišto da isto učine i u Ustavu Federacije BiH – nikako da odluče. Raspravu su odavno okončali, no odluku, iz sjednice u sjednicu, prolongiraju! Znak neizvjesnosti već su “neodlučne” sudije stavile i za januarsku sjednicu! Kako da presude, još u maju sudije su “pitale” i OHR – isti koji je sporne odredbe Ustava Federacije svojevremno i nametnuo! Očekivano, Valentin Incko, “stao je u odbranu” djela svog prethodnika Volfganga Petriča!

Izbor iz svakog kantona i iz svakog konstitutivnog naroda - bar po jednog delegata i stari podaci popisa iz 1991., dakle, upravo ono što je Ustavni sud već proglasio neustavnim, bio je Inckov odgovor. Venecijanska komisija, međutim, misli drugačije.

- Venecijanska komisija rekla je da se bilo koji od dva popisa stanovništva mogu korisititi kao osnov, dakle to je mišljenje Venecijanske komisije koje je veoma pouzdano - kaže Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH.

I dok OHR i Valentin Incko, sprovode svojevrsni “entitetski separatizam” uzdižući sporne odredbe Ustava Federacije, iznad bh ustavnih i zakonskih rješenja, podjele u CIK-u ne jenjavaju. U načinu izbora delegata, 5 od 7 članova preferiraju posljednji popis iz 2013.-e i u skladu s njim, proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih.

Preostala dva člana – Suad Arnautović i Ahmet Šantić, čvrsto se “drže” popisa iz 1991. Na sjednici sredinom novembra, Arnautović nije skrivao da i njemu treba “mišljenje” samo OHR-a. Ali ne i Venecijanske komisije. Takođe, slučajno ili namjerno “zaboravljajući” Agenciju za statistiku na nivou BiH pa i Zavod za statistiku Republike Srpske, za tumačenje se obratio samo Federalnom zavodu za statistiku!

I dok smo proteklih sedmica svjedočili horskim medijskim istupima direktora Federalnog zavoda, ostalo je nepoznato da li su i ostali članovi CIK-a “naručivali” mišljenja i stavove od njima bliskih tumača. Kako god, da se naslutiti bura na najavljenoj sjednici CIK-a, čiji članovi posljednjih sedmica novinare “bojkotuju”. Rasprava hoće biti ponovo pokrenuta, no konačno rješenje ni najveći optimisti ne naziru. Za to vrijeme, tumač Incko, spreman tek da potvrdi kako je nametanje Odluka – davno prošlo vrijeme.

- Prošla su vremena Pedija Ešdauna, prošla su ta vremena kad je strani faktor ili visoki predstavnik nametnuo mnoge stvari - tvrdi Incko.

U očikvanju odluke CIK-a, Institut za društveno-politička istraživanja iz Mostara nudi rješenje. U njemu formiranje “velikih izbornih kolegijuma” kao ad hok tijela, za sva tri konstitutivna naroda i ostale, posebno. Činili bi ih svi izabrani poslanici iz svih deset kantonalnih skupština. Na federalnom nivou, a ne kao do sada na kantonalnom, Kolegijumi bi birali po 17 delegata uslovno rečeno “svog” konstitutivnog naroda odnosno sedam delegata iz kategorije Ostalih. Pri glasanju unutar ovog izbornog kolegijuma, glas pojedinih zastupnika vrijedio bi u zavisnosti od ukupnog broja pripadnika tog naroda na kantonalnom nivou.

- Time bi se postiglo da težina glasa bude u skladu sa koeficijentom dotičnog naroda u tom kantonu. I onda bi se glasalo po listama unutar svakog velikog izbornog kolegijuma. Zvuči možda komplikovano, ali sve koji tako misle pozivam da pogledaju sadašnji način izbora pa da uporede šta je komplikovanije - napominje Milan Sitarski, Institut za društveno-politička istraživanja.

U BiH je najkomplikovanije, postići dogovor, smatraju analitičari. Podsjećaju, da su političke partije iz Sarajeva i Mostara, sa zacementiranim, a suportinim stavovima, već najavile žalbe. Avansno!

- To će svakako završiti na Ustavnom sudu, pošto oni kojima to ne odgovara oni će uložiti žalbu - tvrdi politički analitičar Žarko Papić.

A to znači novo čekanje! Osim ako se Ustavni sud ne lati posla. Ili ako bar jedan federalni blok, pod pritiskom “novca” ne “popusti”.

Jer, od federalnog Doma naroda zavisi izbor ministara u entitetskoj Vladi, potom predsjednika i potpredsjednika Federacije, po pet hrvatskih i bošnjačkih delegata za Dom naroda bh. parlamenta, a svi oni imaju udio u predlaganju i izglasavanju budžeta i Federacije i BiH. A rok za budžete je 31. mart.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica