Zašto neki ljudi imaju različitu boju očiju?

GS
Zašto neki ljudi imaju različitu boju očiju?

Heterohromija oka je različita boja dužica, prouzrokovana viškom ili manjkom pigmenta melanina.

Mnogo je češća u životinjskom svijetu nego kod ljudi, ali je zabilježeno da su ovaj jedinstveni genetski poremećaj imale i neke od značajnih ličnosti u ljudskoj istoriji.

Riječ heterohromija potiče iz starogrčkog: heteros (različit) i hroma (boja).

Heterohromiju oka je prvi opisao Aristotel, kao ljudsku karakteristiku, a nazvao ju je heteroglaukos.

To je bezopasna genetska mutacija koja utiče na način na koji se pigment razvija u dužicama oka neke osobe, ali takođe može biti posljedica povrede ili bolesti kasnije u životu.

Može biti potpuna i parcijalna. U potpunoj, jedno oko je potpuno različite boje od drugog, dok su kod parcijalne različite boje samo dijelovi oka.

Istorija je zabilježila da su neke značajne ličnosti imale ovaj genetski poremećaj.

Vizantijski car Anastasije Prvi imao je nadimak dikoros, što znači ima dvije zjenice. Prema opisima istoričara desno oko mu je bilo svijetloplavo, dok je lijevo bilo tamno, i to je bilo izuzetno atraktivno.

Najčuveniji primjer je svakako Aleksandar Veliki. Rana književna obrada njegovog života pripisuje mu heterohromiju, da mu je jedno oko bilo plavo, a drugo smeđe ili zeleno.

Međutim, ne postoje pouzdani istorijski izvori da je najveći vojskovođa svih vremena zaista bio jedinstven i po toj fizičkoj karakteristici.

I jedan od najvećih genija u istoriji, njemački pjesnik, romanopisac, naučnik i državnik Johan Volfgang Gete, takođe je imao oči različite boje.

Od savremenika, možda je najpoznatiji primjer jednog od najvećih britanskih rok muzičara Dejvida Bouvija, koji je oduvijek plijenio pažnju i svojim neobičnim izgledom, sa jednim plavim i jednim tamnim okom, piše RTS.

Heterohromija je mnogo češća u životinjskom svijetu nego kod ljudi. Posebno je karakteristična za neke rase pasa i mačaka.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana