Pametni ljudi ne troše energiju na ovih osam stvari

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Pametni ljudi ne troše energiju na ovih osam stvari Foto: BrainMD | Pametni ljudi ne troše energiju na ovih osam stvari

Ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije često imaju drugačiji odnos prema svakodnevnim problemima.

Umjesto da se opterećuju sitnicama, tuđim mišljenjem ili situacijama koje ne mogu da kontrolišu, nastoje da sačuvaju energiju za ono što im je zaista važno.

Postoji osam stvari na koje se rijetko žale, iako su mnogima od nas gotovo svakodnevni izvor nervoze. Njihov pristup zasniva se na prihvatanju, strpljenju i sposobnosti da prepoznaju šta zaslužuje njihovu pažnju.

1. Ne mjere sopstvenu vrijednost tuđim uspjehom

Ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije ne vezuju sopstvenu vrijednost za uspjehe drugih. Znaju da ih pretjerano upoređivanje može samo učiniti nezadovoljnim sobom i da tuđi uspjeh ne znači automatski njihov neuspjeh.

Kada sebe mjerimo onim što drugi imaju, lako upadamo u zamku osjećaja da nam nešto nedostaje, pa umjesto zahvalnosti dolazi zavist.

„Socijalno poređenje je sasvim prirodna ljudska sklonost. Normalno je da se upoređujemo sa drugima, a posljedice toga mogu biti korisne i podsticajne, ali i štetne“, objasnila je psihološkinja dr Kortni Voren.

Prema njenim riječima, cilj nije da prestanemo sa poređenjem, već da to radimo realno i konstruktivno.

2. Red na šalteru ne izbacuje ih iz takta

Ljudi koji su svjesni da ne mogu sve da kontrolišu unaprijed se pripremaju za gužve u prodavnicama pred praznike ili čekanje u državnim institucijama.

Čekanje je dio svakodnevice, a žaljenje neće ubrzati red.

Razumiju da svi, uključujući i osobu za šalterom, pokušavaju da obave svoj posao.

3. Saobraćajne gužve doživljavaju kao vrijeme za sebe

Poput čekanja u redu, saobraćajne gužve mogu izazvati veliko nezadovoljstvo.

Ipak, ljudi koji znaju da upravljaju svojim reakcijama prihvataju da su zastoji neizbježan dio savremenog života.

Vrijeme provedeno u automobilu koriste za sebe: razmišljaju o danu, puštaju mašti na volju, slušaju podkaste ili omiljenu muziku. Radovi na putu ili saobraćajne nezgode mogu produžiti vožnju, ali ne moraju im pokvariti raspoloženje.

4. Kritiku ne doživljavaju kao lični napad

Inteligentni ljudi kritiku ne posmatraju nužno kao napad, već kao priliku da nešto nauče i napreduju. Profesorka psihologije Kerol Dvek govorila je o tome kako različiti načini razmišljanja o sopstvenoj inteligenciji utiču na spremnost za učenje. Osobe sa fiksnim načinom razmišljanja vjeruju da su njihove sposobnosti nepromjenljive: ili su pametne ili nisu.

Zato im je važnije da ostave utisak inteligentne osobe nego da zaista nešto nauče, pa izbjegavaju teške zadatke. Sasvim drugačije razmišljaju osobe sa razvojnim načinom razmišljanja.

One vjeruju da se sposobnosti i znanje razvijaju tokom cijelog života. Spremne su da uče, eksperimentišu i griješe, jer su i greške dio procesa učenja. Zato konstruktivnu kritiku vide kao povod da razmisle o tome šta mogu da poprave.

5. Lavabo i gomila veša nisu razlog za prigovaranje

Ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije ne troše energiju na kukanje zbog kućnih poslova.

Vjerovatno bi radije radili nešto drugo nego ribali lavabo ili slagali veš, ali znaju da su to neizbježne obaveze.

Svjesni su i da uredan prostor može pozitivno da utiče na koncentraciju, dok istraživanja pokazuju da nered otežava fokusiranje i obradu informacija. Zato redovno sređuju dom, ne nužno zato što u tome uživaju, već zato što im uredan prostor olakšava svakodnevicu.

6. Ne zavise od tuđeg mišljenja

Pametni ljudi se ne opterećuju previše time šta drugi misle o njima.

Znaju da ne mogu svima da se dopadnu, pa sopstvenu vrijednost ne grade isključivo na tuđem odobravanju. Licencirana klinička psihološkinja dr Prija Alpern ukazuje na problem stalne potrebe za spoljašnjom potvrdom. Strah od osude može da oblikuje naše ponašanje jer svi želimo da budemo prihvaćeni.

Problem nastaje kada odluke donosimo isključivo na osnovu pretpostavke o tome kako će drugi reagovati. Nikada ne znamo sa sigurnošću šta neko misli, a njegovo mišljenje često nema nikakve veze sa nama.

7. Nepredviđene prepreke prihvataju kao priliku za učenje

Ljudi koji vide širu sliku ne žale se neprestano na nepredviđene prepreke.

Život ne ide uvijek po planu, a izazovi im pomažu da bolje upoznaju sebe. Čak i u teškim situacijama nastoje da ostanu vjerni svojim vrijednostima.

To zahtijeva iskreno preispitivanje i spremnost da prihvate odgovore na ponekad neprijatna pitanja. „Mnogo životnih situacija je teško, ali nam one istovremeno pružaju važan dar: mogućnost da postanemo autentičniji“, zaključila je dr Voren.

8. Čarape ostavljene po stanu nisu razlog za svađu

Ljudi koji nemaju mnogo strpljenja za besmislice ne žale se na svaku tuđu naviku. Sve dok nečije ponašanje nikome ne šteti, ne vide razlog za nepotrebnu nervozu. Svi imamo svoje neobične navike, a stalno prigovaranje neće promijeniti nečiju ličnost.

Možda ih nervira što partner ostavlja čarape po stanu, ali to je sitnica koja ne bi trebalo da određuje cijeli odnos.

Ljude do kojih nam je stalo prihvatamo sa svim njihovim manama i navikama, a ne samo uprkos njima. Upravo tada shvatamo šta je u međuljudskim odnosima zaista važno, prenosi Krstarica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.