Za zdravo srce nema bolje namirnice: Pominje se u Bibliji, a može da zamijeni i meso i hljeb

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Za zdravo srce nema bolje namirnice: Pominje se u Bibliji, a može da zamijeni i meso i hljeb

Badem je zdravo koštunjavo voće koje po svom nutritivnom sastavu, vjerovali ili ne, može biti dobra dopuna ishrani i obezbijediti značajne količine proteina, zdravih masti i drugih hranljivih materija.

Prvo cvjeta početkom proljeća, i to prije nego što olista, a pominje se i u Bibliji. U brojnim kulturama smatra se simbolom ljubavi i sreće, a opisuju ga i kao zaštitnika porodice, pa ga je, prema narodnim vjerovanjima, dobro imati u dvorištu.

Badem se od davnina vezuje za sreću, ljubav i plodnost. Stari Rimljani su ga na vjenčanjima bacali na mladence, dok Šveđani za Božić jedan badem kriju u pudingu – ko ga pronađe, vjeruje se, pratiće ga sreća cijele godine.

Badem svoje mjesto ima i u starim srpskim pjesmama, gdje se pominje kao drvo pod kojim počiva Hajduk Veljko.

Zašto je badem zdrav i zašto gorki može biti opasan

Badem pripada porodici ruža i u srodstvu je sa breskvom, kajsijom i višnjom. Porijeklom je iz područja zapadne i centralne Azije, a danas je jedna od omiljenih namirnica širom svijeta.

Postoje slatki i gorki badem. Slatki se koristi u ishrani, dok gorki sadrži jedinjenja koja mogu osloboditi cijanid, zbog čega njegova upotreba zahtijeva oprez, prenosi Krstarica.

Badem je bogat vitaminom E, vitaminima B grupe, magnezijumom, kalcijumom i fosforom, a sadrži i korisne nezasićene masti. Zbog toga se često svrstava među hranljive namirnice koje vrijedi uključiti u uravnoteženu ishranu.

Ipak, veoma je kaloričan, pa je najbolje držati se umjerene količine. Kao praktična mjera često se navodi mala šaka badema dnevno.

Šta badem može da znači za srce i organizam

Bademi sadrže nezasićene masti, vlakna, vitamin E, magnezijum i druge hranljive materije koje mogu biti dio ishrane koja doprinosi zdravlju srca.

Istraživanja sugerišu da redovna, umjerena konzumacija badema može imati povoljan uticaj na nivo holesterola, naročito kada bademi zamijene namirnice bogate zasićenim mastima.

Zahvaljujući sadržaju antioksidanasa i vitamina E, bademi mogu doprinijeti zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Takođe sadrže vlakna, koja su važna za pravilno funkcionisanje sistema za varenje.

Zbog toga badem može biti dobar dodatak raznovrsnoj ishrani, ali ne treba ga posmatrati kao lijek za srčana oboljenja, dijabetes ili druge zdravstvene probleme.

Vitamin E kojim je badem bogat važan je i za normalno funkcionisanje organizma, a zbog sadržaja zdravih masti i drugih nutrijenata često se koristi i u kozmetičkoj industriji. Bademovo ulje i mlijeko sastojci su brojnih kozmetičkih preparata.

U narodnoj medicini badem se takođe tradicionalno koristio za različite tegobe, ali za tvrdnje da može liječiti glavobolju, gorušicu, urinarne infekcije ili infekcije bakterijom ešerihija koli nema dovoljno dokaza da bi se badem smatrao lijekom za te probleme.

Najbolje je zato badem posmatrati kao hranljivu namirnicu koja može biti dio uravnotežene ishrane, a ne kao zamjenu za propisanu terapiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.