Pandemija negativno uticala na depresivnost, anksioznost i na mentalno zdravlje
ZAGREB- Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavio je rezultate ankete sprovedene na temu porodičnih odnosa u Hrvatskoj iz perspektive mladih, koje je pokazalo da je pandemija uticala negativno na depresivnost, anksioznost i na mentalno zdravlje, što ukazuje da djeci treba dodatna podrška, rekla je Zrinka Ristić Dedić, psiholog iz tog instituta.
Pokazalo se, rekla je, da je dodatna podrška baš naglašeno više pogodila djevojčice i devojke koje su uspješne i koje su obično u sistemu nevidljive.
"Škola je tu prva linija, treda uočiti promene i reagovati. Manjkavi smo sa strukom, kolege psiholozi su preopterećeni", rekla je Ristić Dedeić.
Na pitanje šta treba mijenjati da bi u razredima bila podstaknuta veća empatija prema učenicima, psiholog kaže.
"Školu treba postaviti na drugim temeljima. Previše je fokusa na ocene, na uspeh, na status. Postoji imperativ visokih ocena. Deci treba ponuditi puno više aktivnosti kroz koje se mogu izraziti kreativno. Kroz taj kompetitivni život, izgubili smo saradnju s drugima na način da u zajedničkom okruženju i kroz razgovor rešavamo problem", rekla je ona gostujući na zagrebačkoj N1 tv..
U obrazloženju rezultata prikupljenih anketnim upitnikom o odnosima iz perspektive mladih može se zaključiti da za većinu mladih razredno okružje ne predstavlja mjesto prijateljstva.
Ristić Dedić precizira da je istraživanje obuhvatilo 12. 744 mladih iz osnovnih i srednjih škola.
Istraživanje je pokazalo da mladi imaju izrazito povjerenje u roditelje. Pritom gotovo da i nema regionalnih razlika. Gotovo 75 odsto učenika u sedmom razredu kaže da u potpunosti vjeruju roditeljima. Međutim, povjerenje je izrazito manje kad proverite poverenje u prijatelje, vršnjake, susede…
Iznenađuje i podatak po kojemu samo 22,8 posto učenika u potpunosti vjeruje svojim prijateljima. Susjedima pak u potpunosti ili u većoj mjeri vjeruje oko trećina ispitanika.
Rodbina stoji relativno dobro ali ne i komšije.
U svim pokazateljima djevojčice daju negativnije odgovore i procjene, kritičnije su, možda su refleksivnije, možda više o tome razmišljaju, tu su i maturacijski razlozi, djevojčice brže sazrijevaju. Djevojčice imaju i više tih problema internaliziranja, tjeskobe i anksioznosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
