Na planeti sve manje vode za piće

BEOGRAD - Svjetska organizacija za zaštitu prirode upozorila je na intenzivan gubitak slatkovodnih ekosistema koji prijeti opstanku ljudi i svim bićima na Zemlji i pozvala vlade, korporacije i finansijske institucije da hitno povećaju ulaganja u održivu vodenu infrastrukturu i pomognu da se taj gubitak zaustavi.

Voda, najdragocjeniji, a nedovoljno cijenjen resurs na svijetu, leži u srcu rastuće globalne krize koja prijeti ljudima i svim bićima na Zemlji.

U izvještaju „Visoka cijena jeftine vode“ navedeno je da se godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosistema procjenjuje na 58 milijardi američkih dolara, što je ekvivalent 60 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda, međutim, svjetski slatkovodni ekosistemi na silaznoj su putanji i sve su veći rizik za te vrijednosti.

Upozoreno je da je od 1970. godine svijet izgubio trećinu močvarnih područja, dok su populacije slatkovodnih životinja u prosjeku smanjene za 83 odsto.

Ovaj trend, kako je naglašeno, doprinio je povećanju broja ljudi koji se suočavaju s nedostatkom vode i nesigurnošću u pogledu hrane, jer su brojna jezera i rijeke presušile, zagađenje se povećalo, a izvori hrane su sve manji.

U izvještaju se naglašava i potreba za boljim prilagođavanjem na sve lošije uticaje klimatskih promjena – od suša i ekstremnih poplava do rasta nivoa mora.

„Voda i slatkovodni ekosistemi nisu samo temelj naše ekonomije, već i izvor života na našoj planeti i budućnosti. Zdrave rijeke, jezera i močvare ključne su za sigurnost vode i hrane, prilagođavanje klimatskim promjenama i očuvanje biološke raznovrsnosti, ali takođe pružaju neprocjenjive kulturne i duhovne vrijednosti koje su izuzetno važne za dobrobit ljudi širom svijeta“, istakla je izvršna direktorka Svjetske organizacije za zaštitu prirode Adrije Nataša Kalauz.

Prema njenim riječima, posljednji je trenutak da vlade, korporacije i finansijske institucije ulože sredstva u zaštitu i obnovu slatkovodnih ekosistema kako bi osigurali budućnost u kojoj voda u izobilju teče za sve.

Izvještaj utvrđuje i da direktne ekonomske koristi, poput potrošnje vode za kućne potrebe ili navodnjavanja poljoprivrede i industrije, iznose minimalno 7,5 milijardi američkih dolara godišnje. Takođe, procjenjuje da su nevidljive koristi, poput pročišćavanja vode, poboljšanja zdravlja tla, skladištenja ugljenika i zaštite zajednica od ekstremnih poplava i suša, i do sedam puta veće, odnosno oko 50 milijardi dolara.

„Međutim, degradacija rijeka, jezera, močvara i podzemnih voda takođe prijeti tim vrijednostima. Ispumpavanje neodrživih količina vode, štetne subvencije, promjene tokova rijeka, zagađenja i uticaji povezani s klimatskim promjenama ugrožavaju slatkovodne ekosisteme. Više od dvije trećine najvećih svjetskih rijeka više nemaju slobodan tok, dok močvare i dalje gubimo tri puta brže od šuma“, navedeno je u izvještaju.

Upozorava se i da, uz loše upravljanje vodama, uništavanje slatkovodnih ekosistema ostavlja milijarde ljudi širom svijeta bez pristupa čistoj vodi i sanitarnim uslovima, dok rizici povezani s vodom za poslovanje i ekonomiju rastu. Do 2050. godine, oko 46 odsto globalnog BDP-a moglo bi da dolazi iz područja koja se suočavaju s krizom vode, što bi bio porast u odnosu na današnjih 10 odsto, prenosi Politika. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.