Zašto je odjeću teško reciklirati? Do 2050. godišnje će se baciti 160 miliona tona odjeće
Novi modni trendovi dovode do toga da se svake godine baca velika količina odjeće, a sve to ima ogroman uticaj na okolinu. Zbog toga se postavlja pitanje možemo li svoju neželjenu odjeću pretvoriti u nešto korisno?
Ljudi kupuju previše odjeće, prema istraživanju koje je provela sociologinja Sofija Vudvard s Univerziteta u Mančesteru, prosječno 12 od sto odjeće u ženskim ormarima žene uopšte ne nose.
Većina njih će svu odjeću koju ne nosi baciti u kantu za smeće. Od 85 posto odjeće u Sjedinjenim Američkim Državama, što je otprilike 13 miliona tona, se odlaže u odlagališta ili spali. Procjenjuje se da prosječni Amerikanac svake godine baci oko 37 kilograma odjeće. Globalno, procjenjeno je da se godišnje proizvodi 92 miliona tona otpada odjeće, a do 2030. godine očekuje se da će se baciti 134 miliona tona godišnje.
Ova količina otpada vrši veliki pritisak na prirodne resurse kao što je voda, zagađuje okoliš i degradira ekosisteme. Modna industrija krivac je za deset posto svih emisija stakleničkih plinova te za 20 posto globalnih otpadnih voda.
U isto vrijeme kupujemo više odjeće nego ikada. Prosječni potrošač sada kupuje 60 posto više odjeće nego prije 15 godina. Globalno se otkupi 56 miliona tona odjeće svake godine, a očekuje se da će ova brojka do 2050. godine porasti na 160 miliona tona.
Može li recikliranje odjeće pomoći
Trenutno se samo 13,6 posto bačene odjeće i obuće u Sjedinjenim Američkim Državama reciklira, dok prosječni Amerikanac svake godine baci 37 kilograma odjeće. Globalno, samo 12 posto materijala se koristi za reciklažu odjeće. Naprimjer većina recikliranog poliestera dolazi od plastičnih boca, a ne stare odjeće.
Također veliki dio problema svodi se i na ono od čega se izrađuje naša odjeća. Naprimjer, majica od sto posto pamuka sadrži mnoge druge komponente poput naljepnica i konca koji se izrađuju od drugog materijala.
Zbog toga se one teško odvajaju da bi se učinkovito reciklirale. Razvrstavanje tekstila u različite vrste vlakana i materijala ručno je intenzivno, sporo i zahtijeva kvalificiranu radnu snagu. Rast korištenja modernih mješavina tkanina u odjeći također otežava mehanički postupak.
Trenutno je vrlo malo odjeće koja je poslana na recikliranje i pretvorena u novu odjeću. Naprimjer, stare vunene čarape mogu se pretvoriti u tepihe, kašmir se može reciklirati u odijela. No od 2015. godine manje od 1 od sto korištene odjeće reciklirano je na ovaj način.
Kako bismo smanjili količinu bačene odjeće, najbolje bi bilo pokloniti je humanitarnim udruženjima.
No, nije reciklaža jedino rješenje, kako su naveli stručnjaci, kupci moraju promijeniti svoje potrošačke navike i kupovati odjeću kada im je ona zaista potrebna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
