Veš-mašina promijenila status žena; Stručnjak kaže da je uticala na svijet više od interneta

GS
Veš-mašina promijenila status žena; Stručnjak kaže da je uticala na svijet više od interneta

Pripovjetka "Čudesna sprava" koju je napisao Branko Ćopić u jednom djelu govori o njegovom dedi Radetu koji se bojao svih sprava - sem jedne.

U pitanju je bio sat, koji je, kako Ćopić navodi, deda Rade gledao sa strahopoštovanjem.

S obzirom na to da je sat, da li onaj ručni ili zidni, postao stvar koju svako ima, teško nam je da na njega gledamo deda Radetovim očima. I to je danas slučaj s mnogim predmetima, aparatima i stvarima koje posedujemo, a koji su nekada davno predstavljali revoluciju u čovečanstvu.

Ljudi često previđaju značaj onih uređaja koji su odavno postali deo naše svakodnevnice kao što je veš-mašina.

Nacrt za prvu veš-mašinu uradio je nemački profesor Jakob Kristijan Šeferen 1767. godine, piše Worldatlas.

Kako se pralo prije veš-mašine

Prve civilizacije su se naseljavale pored rijeka i to nije bilo slučajno. Voda, odnosno rijeka donosila im je mnogo, počev od navodnjavanja usjeva, hranjenja stoke, transporta, pa sve do lične higijene.

Nekada su žene prljav veš stavljale u vruću vodu, a onda su je prebacivale u posebnu "kadu za udaranje". Udaranjem tkanine otklanjale su fleke. Sam proces pranja imao je naziv "veliko pranje" jer je trajao i po nekoliko dana, a proces se ponavljao na nekoliko nedjelja.

U toku industrijske revolucije osmišljen je izum koji je domaćicama pomagao da bolje ocjede veš, a u pitanju je sprava sa dva valjka između kojih bi se stavljala odeća i posteljina. Okretanjem ručke valjci bi se pokretali, stvarali pritisak na mokar veš i tako bi se cjedio višak vode.

Godine 1851. Džejms King napravio je patent za mašinu za pranje veša koja je imala bubanj. Ovaj uređaj je najraniji "srodnik" modernih mašina za pranje veša. Iako je uređaj i dalje bio uglavnom mehanički, fizički napor je znatno smanjen.

Kingova mašina imala je motor koji se pokretao pomoću radilice. Mašine za pranje veša nisu imale mehanizam za centrifugiranje sve do 1858. godine, kada je Hamilton Smit napravio patent za rotirajuću mašinu za pranje veša.

Godine 1861. Džejms King je u svoju mašinu za bubnjeve uključio ocjeđivač. 

Sve ovo vrijeme proizvedene mašine za pranje veša bile su prvenstveno za komercijalnu upotrebu.

Prvu mašinu dizajniranu posebno za domaću upotrebu kreirao je u Indijani Villiam Blekstone. Napravio je mašinu za svoju ženu kao poklon 1874. godine.

Mašine za pranje veša na struju došle su na tržište početkom 18. veka. Prva mašina dobila je nadimak "The Thor" i uzumeo ju je Alva J. Fišer 1901. godine. Iste godine, metalni bubnjevi su zamenili drvene bubnjeve. 

Veš-mašina je umnogome pomogla ženama

Ha Džon Čang, ekonomista i profesor na Univerzitetu Kembridž, napisao je u svojoj knjizi koja se zove "23 stvari koje vam ne govore o kapitalizmu", da je mašina za pranje veša uticala na svet više od interneta.

U 19. i 20. vijeku, društvo je očekivalo da žene budu odgovorne za mnoge kućne poslove, te Čang tvrdi da je pronalazak mašine za pranje veša omogućio ženama da smanje dužnosti koje su im nametnute i da se priduže radnoj snazi u različitim sferama.

Kako kaže, način na koji koristimo tehnologiju je uticajniji od stvaranja same tehnologije. Naravno, ovim ne potcenjuje količinu uticaja koji je internet imao na svet, ali istina je da je prisustvo žena među opštom radnom snagom dalo mnogim zemljama mogućnost da se takmiče industrijski i neindustrijski na globalnom nivou prije interneta.

- Kako se može zanemariti broj žena koje rade u mnogim tekstilnim fabrikama širom sveta u zemljama poput Egipta, Kine, Indije i mnogih drugih? Te zemlje izvoze milijarde dolara vijredne robe koju proizvodi velika ženska radna snaga - kaže Čang.

Moderna mašina za pranje veša

Tek polovinom 19. vijeka, izumljena je prva mašina za veš sa drškom, pri čemu je domaćica trebalo da ručno okreće dršku, a tek polovinom 20. veka nastale su poluautomatske mašine za pranje veša.

Prva automatska veš-mašina pojavila se 1951. godine.

Mašine su nekada bile veoma skupe i dostupne samo bogatim slojevima društva. Tek šezdesetih godina s porastom konkurencije i razvojem tehnologije dolazi do proizvodnje jednostavnijih modela, te mašine postaju pristupačne širokim masama.

Današnje mašine se odlikuju, pored napredne tehnologije, i modernim dizajnom.

Proizvode se u raznim veličinama i kao takve uklapaju se u svaki prostor. Poslednjih godina raste trend proizvodnje "pametnih" mašina koje štede električnu energiju i vodu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana