Zanimljivosti o mrkvi

Svaka mrkva koju danas grickamo ima dugu i šaroliku istoriju. Vjeruje se da je prvobitna, kultivisana mrkva nastala u području Avganistana prije više od hiljadu godina. Međutim, za razliku od današnje, ona nije bila narandžasta! Rane sorte mrkve bile su ljubičaste, bijele ili žute boje. Narandžastu mrkvu, koju svi danas poznajemo, uzgojili su tek u Holandiji tokom 17. vijeka, najvjerovatnije u čast dinastije Oranž-Nasau. Osim istorijskih iznenađenja, mrkva je prava riznica zdravlja.

Njena najpoznatija karakteristika je visoka koncentracija beta-karotena, pigmenta koji joj daje narandžastu boju i po kojem je dobio ime. Tijelo beta-karoten pretvara u vitamin A, koji je ključan za vid, zdravlje kože, zuba i imuni sistem. Zanimljivo je da kuvana mrkva može biti još bolji izvor beta-karotena, jer toplotna obrada pomaže našem tijelu da ga lakše apsorbuje. Mrkva sadrži i prirodne šećere (saharozu, glukozu, fruktozu), zbog čega ima prijatan, slatkast ukus, pa je odlična i za kolače. Takođe je jedna od rijetkih kultura koje mogu da prežive zimu u zemlji; što je duže u hladnoći, njen ukus postaje sve slađi.

Za kraj, "bejbi mrkve" koje kupujemo u radnjama nisu posebna sorta, već se obične mrkve jednostavno obrađuju i oblikuju kako bi bile manje i atraktivnije za grickanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.