Zanimljivosti o glečerima

Trenutno, oko 10 odsto kopna na Zemlji je prekriveno glečerskim ledom, uključujući same glečere, polarne kape i ledene ploče na Grenlandu i Antarktiku. Ove površine pokrivaju preko 15 miliona kvadratnih kilometara. Glečeri sadrže oko 69 odsto ukupne količine slatke vode na planeti. Na vrhuncu posljednjeg ledenog doba, pokrivali su oko 32 odsto ukupne kopnene površine Zemlje. Počev od ranih decenija 14. vijeka, pa sve do sredine 19. svijet je bio u takozvanom "malom ledenom dobu", kada su temperature bile konstantno dovoljno niske da glečeri napreduju u mnogim oblastima na svijetu.

U SAD glečeri prekrivaju preko 90.000 kvadratnih kilometara, a većina je naravno locirana na Aljasci koja sadrži 87.000 kvadratnih kilometara ledenog pokrivača. Kada bi se sav led s kopna rastopio, nivo mora bi porastao za oko 70 metara. Inače, ledeni glečerski kristali mogu biti veliki poput teniske loptice. Led iz lednika često izgleda plavičasto, jer postaje veoma gust i bez mjehurića. Godine pritiska postepeno ga čine sve gušćim, istjerujući male vazdušne džepove između kristala. Najduži glečer u Sjevernoj Americi je Beringov glečer na Aljasci, dug 190 kilometara.

Glečer Kutija u Pakistanu drži rekord kao najbrži lednički talas. Godine 1953., za samo tri mjeseca se pomjerio više od 12 kilometara, što je oko 112 metara dnevno. U američkoj saveznoj državi Vašington, koja posjeduje najveću glečersku oblast u SAD bez Aljaske, lednici koji se tope obezbjeđuju 1,8 biliona litara vode svakog ljeta. Najveći glečer na svijetu je Lambert-Fišer glečer na Antarktiku. Dugačak 400, a širok do 100 kilometara, ovaj ledeni tok drenira oko osam odsto antarktičke ledene ploče. U nekim oblastima, led na Antarktiku je debeo do 4,7 kilometara. S antarktičkih ledenih naslaga, mogu se odvaliti prave ledene planine dugačke preko 80 kilometara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.