Foto: Shutterstock
Ugledni autor i istoričar Rasel Edvards tvrdi da je riješio misteriju koja više od 130 godina zbunjuje istraživače, naučnike i ljubitelje kriminalističkih priča.
Riječ je o slučaju koji je krajem 19. vijeka potresao London i ostao upamćen kao jedan od najpoznatijih neriješenih zločina u istoriji svijeta.
Džek Trbosjek je tokom kasnih 1880-ih sijao strah u četvrti Vajtčepel, u istočnom Londonu. Iako je izvršio niz brutalnih ubistava, nikada nije uhvaćen, a slučaj je vremenom prerastao u legendu, iznjedrivši bezbroj teorija – od amaterskih detektiva do savremenih autora i istraživača.
Novi zaokret u višedecenijskoj misteriji dolazi zahvaljujući Raselu Edvardsu, koji vjeruje da je došao do čvrstih dokaza. Njegova teorija zasniva se na forenzičkoj analizi šala za koji se tvrdi da je pronađen u blizini tijela jedne od žrtava, Ketrin Edouz.
Prema Edvardsovim tvrdnjama, serijski ubica je berberin Aron Kosminski, čije se ime i ranije pojavljivalo u policijskim i istorijskim spekulacijama.
Edvards navodi da je „bez ikakve sumnje, sto odsto“ riječ o njemu, prenosi Daily Star.
On je kupio šal još 2007. godine, nakon čega je zatražio forenzičko ispitivanje tragova krvi i sjemene tečnosti pronađenih na tkanini. DNK je potom upoređen sa uzorkom dobijenim od pra-praunuke najstarijeg brata Arona Kosminskog.
– Na osnovu dokaza koje imamo, možemo smjestiti Kosminskog direktno na mjesto zločina – rekao je Edvards.
Kao dodatni element, Edvards je angažovao stručnjaka za izradu facijalne rekonstrukcije, koja je urađena na osnovu porodičnih fotografija koje mu je ustupio jedan od potomaka Kosminskog.
Aron Kosminski bio je poljski imigrant koji je radio kao berberin u Vajtčepelu. U trenutku smrti 1919. godine nalazio se u ustanovi za mentalno zdravlje, gdje je liječen od šizofrenije. Prema istorijskim zapisima, živio je u središtu oblasti u kojoj su se ubistva dogodila.
Policija ga je u to vrijeme posmatrala sa sumnjom, jer se vjerovalo da je ispoljavao mržnju prema ženama, naročito prostitutkama, kao i izražene nasilne sklonosti. Zbog agresivnog ponašanja više puta je smještan u prihvatilišta i radne domove.
Do sličnog zaključka došao je i profesor Dejvid Vilson, koji je primjenom geoprofajlinga suzio područje u kojem je ubica najvjerovatnije živio, navodeći takođe Kosminskog kao glavnog osumnjičenog.
Ipak, ne slažu se svi sa ovim zaključkom.
Istoričar i voditelj podkasta „The Rest Is History“ Tom Holand tvrdi da ne postoje dokazi da je šal zaista pripadao Ketrin Edouz.
– Čak i da jeste, DNK bi mogla odgovarati mnogo većem broju ljudi, a ne samo njemu – rekao je Holand.
Dodatnu sumnju izaziva i činjenica da policija Londona nije navela šal među ličnim stvarima Ketrin Edouz kada je njeno tijelo pronađeno.
Holand i njegov kolega Sandbruk smatraju da je ubica mogao biti radnik iz klanice, mesar ili sakupljač leševa, budući da je prva žrtva, Meri En Nikols, pronađena u blizini prostora namijenjenog za preradu životinjskih ostataka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike