Završen Šesti međunarodni festival pozorišta za djecu

Gran pri za najbolju predstavu u cjelini dodijeljen predstavi "Crvena kapa " poljskog Teatra lutaka i glumaca iz Lomže

BANjA LUKA - Gran pri nagrada Šestog međunarodnog festivala pozorišta za djecu "Banja Luka 2007", za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi "Crvena kapa " poljskog Teatra lutaka i glumaca iz Lomže. U ovoj bajki, koju svi poznaju, glavni junaci su obične lutke koje se prave za vrijeme igre glumaca. Predsjednik žirija Živomir Joković i članovi Radoslav Lazić i Vladimir Predmerski, jednoglasno su odlučili da ovu predstavu nagrade i za najbolju scenografiju, koja je pripala Evi Farkašovoj, a nagradu za najbolju režiju osvojila je Slobodanka Aleksić za režiju predstave "Nevaljala princeza" beogradskog pozorišta "Puž". "Nevaljala princeza " odigrana je u utorak naveče u Dječijem pozorištu Republike Srpske, u kojoj je glavni lik razmažena i nestašna princeza Kata, koju glumi Katarina Žutić kojoj je i pripala glumačka nagrada za ovu ulogu. U ovoj priči dobri čarobnjak Vilneko pobjeđuje nevaljalog čarobnjaka, zvanog zli mister O'Pak i princeza Kata se zaljubljuje u njega. Zadovoljan reakcijom mališana, Branko Milićević Kockica, koji takođe, glumi u "Nevaljaloj princezi" pohvalio je prvenstveno đačku publiku. - Ćute kad treba, galame kad treba, dobro su pozorišno vaspitani, a to je zasluga ljudi koji vode ovaj teatar - rekao je Kockica i dodao da su aplauzi poslije predstave bili kao da je u pitanju premijera i da su morali da se vrate iz garderobe da još jednom otpjevaju završnu pjesmu. Pretposljednjeg dana festivala, u utorak, odigrana je lutkarska predstava "Djevojčica sa šibicama", po motivima istoimene bajke Hansa Kristijana Andersena, u režiji Eline Putkiner, u izvođenju glumaca finske Akademije umjetnosti. Posljednjeg dana festivala izvedena je baletska predstava za djecu u jednom činu "Pipi Duga Čarapa", Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. Na sceni su igrali i mali baletani iz studija "Alegro" iz Banje Luke. Mirjani Drobac, za ulogu Pipi, dodijeljena je glumačka nagrada, a za naš list je rekla nije lako igrati devetogodišnju djevojčicu. - Balet našeg pozorišta ima tradiciju da pravi dječije predstave, a "Pipi" je kruna svega - rekla je Drobac, koja je prvi put u Banjoj Luci i zadovoljna je što predstavu gledalo mnogo djece, ali i odraslih. Glumačke nagrade dobili su još Ivana Roščić, za ulogu Zmije u predstavi "Šuma Striborova" hrvatskog "Pučkog otvorenog učilišta" iz Velike Gorice, Georgi Spasov za ulogu Barona Minhauzena u istoimenoj prestavi bugarskog Ateljea 313 i Državnog lutkarskog teatra i Ondrej Daniš za ulogu Pastira u predstavi "Dugonja, Trbonja i Vidonja" slovačkog pozorišta Jozefa Gregora Tajovskog. Tročlani žiri dodijelio je i dvije specijalne nagrade. Radi se o nagradi za pozorišna istraživanja, koja je dodijeljena Teatru vatre i papira iz poljskog grada Lođa za predstavu "Let 2" i nagradu Srpskom narodnom pozorištu iz Novog Sada za njegovanje baletske umjetnosti za djecu. Banjolučka publika imala je priliku da na festivalu pogleda 12 predstava iz osam zemalja, koje su, prema mišljenju žirija, bile na umjetničkom nivou i pokazale nove pozorišne tendencije u različitim pozorišnim žanrovima. Lj. RADIĆ ROĐENDAN Direktor Dječijeg pozorišta Srpske Predrag Bjelošević iskoristio je priliku da na ceremoniji svečanog zatvaranja Šestog međunarodnog festivala pozorišta za djecu "Banja Luka 2007" čestita rođendan Katarini Ivanović Businger, prvoj glumici ovog teatra, koja je, zatvarajući ovogodišnji festival izrazila zahvalnost i poželjela ljudima Dječijeg pozorišta da ostvare svoje snove i snove onih koji će tek doći. - Katarina je prva dama profesionalnog pozorišta za djecu, koja je daleke 1956. godine, zapisana u pozorišne knjige - rekao je Bjelošević. TEATAR VATRE I PAPIRA Predstava "Let 2", koja je drugog dana festivala izvedena na Trgu Krajine, reditelja Gžegož Kvjećinjskog, koristi vatru kao osnovni elemenat, pored vode i vazduha, odnosno zemlje, kako bi simbolički ukazala na prolaznost, odnosno na krhkost naše egzistencije. Plamen obuzima predmete i stvari, koji se nalaze razbacani po prostoru, preuzimajući od glumaca njihovu animaciju. Predstava poljskog Teatra vatre i papira više je od uličnog spektakla, upravo zbog metaforičnosti i poetske snage od koje polazi njen autor. Z. Đ. UKRATKO O NAJBOLjOJ PREDSTAVI Bajka o Crvenkapi BAJKA o Crvenkapi interpretirana je ovog puta na jedan drukčiji, pre svega vizuelno upečatljiv način. Poljski reditelj, inače i direktor ovog teatra iz Lomže, Jaroslav Antonjuk, stavio je svoj ansambl pred vrlo složene zadatke: da od predmeta koji su u svakodnevnoj upotrebi improvizuju lutke, koje će potom oživeti na sceni. Oni su, istovremeno, pripovedači i kreatori više likova. Svaki od njih je, najpre, predstavljen jednom bojom. Na sceni, vrlo svedenoj, koja se okreće u svim pravcima, od kapa (tj. šešira, odnosno polucilindara), kišobrana i kofera, začas se oblikuju Crvenkapina suknja, koja jedina ima prepoznatljiv lik, odnosno Vuk (uz dodatak crnog kaputa), Baka (koja je kišobran prekriven belim vezom). Inventivna animacija, uz obilje veselih songova, čine da ova predstava poljskih glumaca i lutkara pleni podjednako i najmlađu i odraslu publiku. Što se likovnosti tiče, nesumnjiv je omaž Rene Magritu, velikom francuskom nadrealističkom slikaru. U muzičkom izrazu ima džez improvizacija, što celoj predstavi nameće jedan sinkopiran ritam, usložnjavajući je na nekoliko nivoa. U tome je i posebna čar i dodatna vrednost ovog rediteljsko-glumačkog poduhvata. Z. ĐERIĆ PREDSTAVLjEN ZBORNIK PREDRAGA BJELOŠEVIĆA Lutkarstvo danas U OKVIRU Festivala promovisan je zbornik "Lutkarstvo danas", kojeg je priredio Predrag Bjelošević, direktor Dječijeg pozorišta. Reč je o tekstovima sa trodnevnog simpozijuma o savremenom lutkarstvu, koji je održan 2005. godine u Banjoj Luci, u okviru Četvrtog međunarodnog susreta profesionalnih pozorišta za djecu. "Specifičnost lutkarskog pozorišta", kako je to primetio recenzent ovog Zbornika, Ranko Risojević, "osvijetljena je svestrano, od najstarijih dana do novijeg vremena, u kome televizija i kompjuterske igre nude nove mogućnosti intervencija u samim predstavama, sve do organizovanja lutkarske igre kao kompjuterske igre". Zbornik otvara i zatvara tekst profesora doktora Henrika Jurkovskog, najznačajnijeg poljskog i svetskog teoretičara lutkarstva. Najpre, "Specifičnosti u novom ruhu", o estetici lutkarstva na početku 21. veka. Potom, "Kraj specifičnosti", gde je dat pregled situacije sa primerima lutkarske estetike danas. Slede tekstovi profesora doktora Radoslava Lazića, Alekseja Ljeljavskog, Slavča Malenova, Miroslava Radonjića, Predraga Bjeloševića, Dubravke Zrnčić-Kulenović, Živomira Jokovića, Roberta Valta, Hartmuta Topfa, Jaroslava Antonjuka, Jasminke Mesarić i Ranka Pavlovića, u kojima je osvetljeno savremeno lutkarsko pozorište danas, pre svega ono nacionalno, a potom i pojedini teorijski aspekti. Z. Đ. DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA Iako za praćenje ove lutkarske predstave nije bilo potrebno znanje jezika, jer je predstava igrana "bez teksta", odnosno, jedino izražajno sredstvo finskim lutkarima bilo je svetlo, lutke i rekvizite. Na prvi pogled čini se da su izražajna sredstva mala, a odsustvo svetlosti je činilo da se u velikom mraku na prilično svedenoj maloj sceni Narodnog pozorišta ništa ne vidi, što je proizvelo žagor među najmlađom publikom. Odsustvo naratora, nateralo je roditelje da objašnjavaju svojoj deci šta se na sceni dešava. A dešavalo se sledeće: čisto lutkarskim jezikom, ispričana je tužna priča o sirotoj devojčici koja prodaje šibice kako bi prehranila sebe i svoju baku. Četiri glumice-lutkarke, Laura Halantie, Nina Lindros, Rosa Halmer i Sirpa Jarvenpa, sa katedre za lutkarstvo koju predvodi Ana Ivanova-Brašinska, u predstavi koju je režirala i scenografski osmislila Elina Putkiner, pokazale su nam kako je za dobru animaciju potrebno i adekvatno obrazovanje, nije dovoljna samo veština da bi lutkarstvo bilo i umetnost. Sasvim zasluženo, nagrađene su burnim aplauzom. Z. Đ.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.