Zašto Hercegovinu zovu krajem pčela i meda

Sa oko 200 ljekovitih trava, koje uspijevaju na hercegovačkom kamenu, ovaj kraj proizvodi čuveni prirodni med, za koji su nedavno na Svjetskom festivalu meda u Irskoj rekli da ima "boju ruskog ćilibara"

TREBINjE - U Popovom polju još živi sjećanje na starinu Rista Đordana. On je, nekada davno, pokazivao na Leotar i brda oko Trebinja, pitajući mlade: - Vidite li šta, đeco, u ovim brdima? - Vidimo, đede, samo kamen, bijele se brda od kamena, ništa drugo - odgovarala bi omladina sa smijehom. - E, pedeset i tri ljekovite trave su u onom brdu, kako ne vidite! Bog je svakom kraju nešto podario, nekom trave, a nekom izvore - objašnjavao je đed Risto, koji je od hercegovačkih trava spravljao i čuvene meleme za rane. Danas od oko 200 vrsta ljekobilja, ali i cvjetova i nektara, hercegovački pčelari spravljaju daleko znani prirodni hercegovački med. Od 40 hiljada košnica proizvedu oko 650 tona meda godišnje. I pored toga što ne postoji organizovani otkup, sve se proda na tržištu od Dubrovnika, preko Sarajeva do Beograda i Novog Sada... U proljeće ne ostane - ni kašika. Od mlade jagnjetine sa hercegovačke zanovijeti i meda od kadulje, vrijeska, zanovijeti, drače i drugih trava, kažu, nema ništa ukusnije ni slađe. Trebinjci idu tako daleko da tvrde da je i čuvena narodne pjesma "Medna usta, curo imaš, žališ li ih ti..." nastala kod njih, na jugu. - Neizvjesno je koliko će ova sezona biti medna i medonosna, jer je vegetacija krenula suviše rano, a već uhvatila suša, pa sam sa pčelinjakom, kao i brojni pčelari-nomadi, trenutno na Žegulji kod Ljubinja - ispričao nam je jedan od najpoznatijih trebinjskih pčelara Mišo Dučić. On je dodao da je čitava porodica uključena u ovaj posao i posebno ga raduje što se sve više mladih ljudi, čak i žena, obraća njemu za savjet, kupuje košnice, podiže kredite i - kreće u ovu privrednu granu. Kad su nedavno predstavnici Udruženja pčelara Norveške i preduzeća koje se bavi uvozom pčelinjih proizvoda u ovu skandinavsku zemlju došli u Trebinje, posjetili su pčelinjak Vlada Anđelića u Vrbnu i Miloša Kažovića u Dubočanima. Bili su prijatno iznenađeni - urednošću i ozbiljnošću sa kojom Hercegovci pristupaju proizvodnji meda. Sa oko 400 košnica pčelinjak Vlada Anđelića svakako je najbrojniji u Trebinju, a ova porodica tradiciju proizvodnje meda, ali i matica, matične mliječi i polenovog praha razvija već više od pet decenija. Njegov sin Slobodan u prodavnici Udruženja pčelara u Trebinju nudi vosak i sav pčelarski pribor, i tu se okupljaju proizvođači i novi i stari iz cijele Hercegovine. - Pčelarstvo je danas čitava nauka i, preko pčelarske zadruge "Žalfija" i Udruženja pčelara istočne Hercegovine, mnogo ulažemo u edukaciju pčelara, uz česta predavanja i na druge načine - rekao je profesor Miloš Kažović, koji je kao izbjeglica 1996. godine stigao u Trebinje, dobio od prijatelja košnicu na poklon, zaljubio se u maticu i pčele, i danas ima - nekoliko stotina košnica. On ističe da zadruga "Žalfija" namjerava da od ove godine organizuje Sajam meda u Trebinju, gdje bi se, osim meda, našli i drugi prepoznatljivi proizvodi južnog podneblja. Pošto je prvih 300 kilograma hercegovačkog meda otišlo na analizu u Norvešku, proizvođači sa juga Srpske nadaju se da će sjever Evrope uskoro postati njihovo - novo tržište. Preduzeće "Herceg-med", kojim rukovodi Predrag Milošević, učešćem na sajmovima od Sarajeva do Dablina, učinilo je ogroman doprinos promociji ovog proizvoda kao jednog od hercegovačkih brendova. U mnogim robnim kućama na prostorima bivše Jugoslavije pakovanja ovdašnjeg meda obogaćena su bademima, orasima, lješnicima, smokvama, grožđicama... Na nedavnom Sajmu meda u Bjelovaru, trebinjski "Herceg-med" je jedini iz BiH imao sve ateste i dozvole za med - kao hranu životinjskog porijekla. Milošević je podsjetio da je na Svjetskoj izložbi u Dablinu, u Irskoj, prije dvije godine, žiri boju hercegovačkog meda nazvao "bojom ruskog ćilibara". Ne kaže se slučajno u Hercegovini da "pčele umiru" (nikada da "krepaju" ili "crkavaju"), što pokazuje da se poštuju kao "božanski dar". Milivoje BEŠTIĆ Fotografije Predrag MUCOVIĆ TVRDOŠ Saznali smo da je i pčelinjak manastira Tvrdoš kod Trebinja trenutno "na paši" u okolini Ljubinja, a odatle će u Nevesinjsko polje - na ljetnu "livadsku pašu". Uskoro će i Spasovdan, kada se, po tradiciji u ovom kraju, prvi put vrca i proba mladi med.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.