Žarko Puhovski: patriote sa batinom

U zadarskom zaleđu još ima nacionalista koji smatraju da se hrvatski nacionalni interes čuva napadom na Srbe i Rome.

DA je politika tadašnjeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana bila usmjerena protiv Srba pokazuje i podatak da je od početka rata do 1995. godine 350 do 400 hiljada srpskog stanovništva napustilo ovu državu. Ovo je u intervjuu za „Glas Srpske“ izjavio profesor političke filozofije i predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Hrvatske dr Žarko Puhovski. - „Oluja“ je rezultat prećutnog sporazuma između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Tuđman je želio što više hrvatske teritorije sa što manje srpskog stanovništva, a Milošević da se time Hrvati osramote i da izgube ulogu žrtve napada iz Beograda. Suočeni sa neposrednom životnom opasnošću, u samo tri dana između 120 i 150 hiljada Srba napustilo je Hrvatsku. U ovoj akciji hrvatske vojske ubijeno je sedam stotina civila, uglavnom starijih - rekao je Puhovski. ? Kako komentarišete objelodanjene audio i video zapisa, koji jasno potvrđuju da je etničko čišćenje Hrvatske osmišljeno na sastanku tadašnjeg političkog i vojnog vrha na Brionima? - Mislim da su ti zapisi nevažni, jer ne govore ništa više od onoga što su građani Hrvatske tada mogli javno čuti. Imali smo šefa države, koji je rekao da je ponosan što mu žena nije ni Srpkinja ni Jevrejka. Sjetimo se ubistva članova srpske porodice Zec u Zagrebu. Ljudi koji su to učinili ne samo da nisu odgovarali, nego su dobili državna odlikovanja. Jedan od počinioca bio je tjelohranitelj tadašnjeg ministra Gojka Šuška. Dakle, država je stala na stranu koljača i time dala do znanja koja je njena pozicija. A da ne govorimo o progonima Srba u brojnim hrvatskim gradovima. Jasno je da je politika ratne vlasti bila usmjerena protiv Srba, što je u tom vremenu bilo i logično. Na tim snimcima oni su samo potvrdili ono što su radili na terenu. Ključna je ona Tuđmanova izjava da će Srbima garantovati ljudska prava, ali samo neka odu. ? Kakav je danas položaj Srba u Hrvatskoj? - Od 1996. godine do danas stanje ljudskih prava u Hrvatskoj se poboljšava, ali na frustrirajuće lagan način. Zastoja je bilo u 2002. i 2005. godini kada su bili učestali napadi na Srbe povratnike, posebno u gradovima zadarskog zaleđa, gdje još postoje nacionalisti koji smatraju da se hrvatski nacionalni interes čuva napadom na Srbe i Rome. Uglavnom je riječ o aktivistima bivšeg HDZ-a koji žele pokazati da sadašnja vlada, koju vodi HDZ, pokušajima da se makar simbolički pomiri sa Srbima, izdaje izvornu poziciju HDZ-a i hrvatskog patriotizma. Napadajući Srbe, oni žele da naude premijeru Ivi Sanaderu. Istina, posljednjih godina broj incidenata na osnovu nacionalne mržnje znatno je smanjen. Ali, moramo priznati da su Srbi povratnici suočeni sa brojnim socijalnim i stambenim pitanjima. Mislim da je konačno postalo jasno i najzadrtijim nacionalistima da su Srbi takva manjina u Hrvatskoj da ne mogu nikoga ugroziti. Naravno, sitnijih susjedskih i lokalnih problema još ima. Bitan je podatak da od 1997. do danas nije bilo niti jednog ubistva između Srba i Hrvata u Vukovaru, iako svi jako dobro znamo šta se dešavalo u ovom gradu. ? Da li ste zadovoljni odnosom hrvatskih vlasti prema Srbima povratnicima? - Generalno gledano, nisam zadovoljan, ali je njihov odnos prema Srbima malo bolji nego ranijih godina. Doduše, postoji kapacitet za povratak, ali za to nema interesa, jer su brojni Srbi - maltretirani fizički i birokratski - odustali od povratka. Ostali su u Srbiji i Republici Srpskoj. Vraćaju se stariji ljudi. U Hrvatsku se formalno vratilo između 150 i 200 hiljada Srba, od čega 50 hiljada do 70 hiljada ima hrvatska dokumenta, ali žive u Republici Srpskoj i Srbiji. Žalosna je činjenica da se popisom iz 2001. godine broj nacionalnih manjina smanjio. Prema tim podacima, broj Srba smanjio se tri puta. Što jasno pokazuje da je Hrvatska etnički očišćena. ? Da li je Hrvatska spremna da pogleda istini u oči i prizna svoje ratne zločine? - Počinjeni ratni zločini u Hrvatskoj se minimiziraju, ali mnogo manje nego ranijih godina. Prije nekoliko godina, predsjednik hrvatskog Ustavnog suda je rekao da Hrvati nisu mogli činiti ratne zločine, jer su bili napadnuti. Danas je situacija drugačija. Suđenja Hrvatima za ratne zločine su počela. Ko je mogao vjerovati da će se Branimir Glavaš i Ante Gotovina naći pred sudom. ? Hoće li Hrvatska i dalje insistirati na tužbi protiv Srbije? - Hrvatska ima puno lakši posao od BiH da dokaže učešće i uticaj vojske Srbije u ratu u Hrvatskoj, ali zbog pomenutih škakljivih brojki neće moći dokazati genocid i zato neće proći. ? Kakva je sudbina regiona? - Ako se srećno, bez sukoba i nemira, uspije riješiti pitanje budućeg statusa Kosova i Metohije i ako se konsenzusom dođe do ustavnog uređenje BiH, smatram da za desetak godina Srbija i BiH mogu postati članice Evropske unije. Realno je očekivati da će taj put Hrvatska preći nekoliko godina prije. Trgovina dobro funkcioniše. Turbo-folk, na moju veliku žalost, se sluša od Ljubljane do Đevđelije. Mladi su spremni da komuniciraju. Istina, po cijenu zaborava prošlosti što nije dobro. ? Koliko ratna prošlost koči BiH, Hrvatsku i Srbiju na evropskom putu? - Posljedice rata i te kako se osjete. Posebno u BiH gdje su bili najkrvaviji sukobi. Međutim, i Hrvatska i Srbija ispaštaju. Prije rata imali smo veliku prednost nad drugim zemljama jugoistočne Evrope. Sad se mučimo da se vratimo na pozicije koje smo imali 1990. godine. ? Gdje nas može odvesti neprestano međusobno optuživanje između BiH, Hrvatske i Srbije? Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Drašković zatražio je od BiH i Hrvatske da odustanu od kampanje protiv presude, kojom je odbačena krivica Srbije za genocid? - Diplomatska nota Draškovića je besmislena, jer se bavi nečim čime se državne note ne bave i daje do znanja da se Srbi osjećaju krivi i da ne vole da se o tome govori. Međutim, presuda je povrijedila obje strane, jer je bila precijenjena. Mislim da će ovo pitanje za nekoliko mjeseci biti od drugorazrednog značaja. U ovom trenutku najvažnija su pitanja nestalih lica i spremnosti na istinsku saradnju. M. FILIPOVIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.