Zamirisala medna Hercegovina

Prvih dana domaćini iz Dubočana mislili su da Kažovići nisu pri sebi, da bi potom, kada su nastajale podzide i terase, množile se košnice, posađeno voće, svi su dolazili da čestitaju, pomognu i pohvale

TREBINjE - U netaknutoj prirodi sela Dubočani, petnaestak kilometara od Trebinja, "bijeli se u gori zelenoj" savremeni pčelinjak braće Miloša i Bogdana Kažovića, koji po uređenosti, primjeni savremenih metoda, ali i brojnosti spada u red najboljih pčelinjaka medonosne Hercegovine. I sve to nastalo je na goloj drači i kamenu za samo deset godina, kada su, na poklon od prijatelja Zorana Sorajića, dobili prvu košnicu, zakupili državnu šikaru i zasukali rukave. - Prvih dana domaćini iz Dubočana mislili su da Kažovići nisu pri sebi, da bi potom, kada su nastajale podzide i terase, množile se košnice, posađeno voće, svaki došao da čestita, da pomogne i pohvali - priča Miloš Kažović vrsni profesor matematike u Tehničkoj školi Trebinje i jedan od osnivača pčelarske zadruge "Žalfija". Zahvaljujući trudu i radu, jer je "Bogdan odrađivao tri smjene dnevno na pčelinjaku, a Miloš, dopunjavao četvrtu", kao i donacijama italijanske organizacije "Ukodep" i osnivanju zadruge, potekao je med iz ovog, ali i pčelinjaka drugih proizvođača, koji su se okupili oko "Žalfije". Miloš i Bogdan ovih dana imaju pune ruke posla. Kontrolišu društva da ne ostanu bez hrane, dodaju nastavke, paze na eventualno rojenje, pogleduju u bujnu vegetaciju, koja je odavno krenula i sumnjičavo vrte glavom. - Zanovijet je zamedila i prošle i pretprošle godine, hoće li treći put uzastopno, teško je reći - kazao je profesor Kažović, dodajući da, ako ne bude naglog skoka temperatura, može se očekivati prosječna medonosna godina i prvo tradicionalno vrcanje na Spasovdan. U šali dodaju da njihove pčele donose "međunarodni med", jer često lete preko obližnjeg Bilećkog jezera, gdje prelaze u Crnu Goru! Iduće sedmice kažu, u zadruzi "Žalfija" očekuju predsjednika Udruženja pčelara Norveške, kako bi pokušali dogovoriti da eko-hercegovački med stiže i na tržište ove skandinavske zemlje. Do tada, malo je koja tegla pretekla kod ovih proizvođača, koji su se, odmah na početku zaljubili u onu prvu košnicu, i prema pčelama se odnose sa poštovanjem i ljubavlju - kao prema čovjeku. Ne kaže se slučajno u Hercegovini da pčele umiru, i niko neće reći da je pčela - krepala. Kažovići se redovno edukuju, jer je pčelarstvo postalo nauka i raduje ih što njihovim stopama kreće sve više Hercegovaca, pogotovo mladih. Njima svake sezone braća poklone mnoštvo nukleusa i matica - za novi početak. M. BEŠTIĆ SAJAM Od ove godine pčelarska zadruga "Žalfija" namjerava da organizuje Sajam meda u Trebinju, gdje bi se, pored meda, našli i drugi prepoznatljivi proizvodi južnog podneblja, ali i prese, pribor i oprema iz ove grane privređivanja, koje su sačuvane do današnjeg dana, kako bi se pokazalo da pčelarstvo u Hercegovini ima veoma dugu tradiciju. - Naš je cilj da zaštitimo geografsko porijeklo prirodnog hercegovačkog meda - kaže Miloš Kažović, pojašnjavajući da je, uz pomoć Vladine kancelarije u Trebinju, započela izrada baze podataka svih pčelara istočne Hercegovine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.