"Tamaris" cvjeta u Maleziji

Ono na šta možemo biti ponosni je činjenica da je lično premijer Malezije, nakon prezentacije proizvodnje "Tamarisa" izrazio želju da naše sadnice krase budućih 30 hektara ove botaničke bašte, rekao Milorad Janjetović

PRIVREDNA delegacija BiH koju su predvodili ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj i predsjednik spoljno trgovinske komore BiH Milan Lovrić boravila je dvije nedjelje u Singapuru, Indoneziji i Maleziji. Ta posjeta rezultirala je izvoznim ugovorom, vrijednim pet miliona evra, koji je vlasnik kompanije "Tamaris" Milorad Janjetović sklopio sa vladom Malezije. Ono po čemu je ova kompanija postala poznata van granica BiH je proizvodnja ukrasnog bilja i travnatih tepiha. Sam Janjetović će vam reći da je u tu proizvodnju investirao značajan novac i uložio više godina truda i znanja, ali da mu nije žao jer je usred žitorodnog Lijevča polja, u Mrčevcima nadomak Laktaša, pokazao i dokazao da hortikultura može postati prepoznatljiv izvozni brend. Da je to tako potvrdili su i kreatori najveće botaničke bašte na svijetu u Butradžaji, administrativnom centru Malezije, dvadesetak kilometara udaljenom od Kualalumpura. - Ova bašta se još uvijek gradi. Kada bude gotova prostiraće se na 270 hektara. Za sada je zasađeno 60 hektara. Ono na šta možemo biti ponosni je činjenica da je lično premijer Malezije, nakon prezentacije proizvodnje "Tamarisa" izrazio želju da naše sadnice krase budućih 30 hektara ove botaničke bašte, gdje su mjesta već pronašle biljne vrste iz različitih krajeva svijeta. Zanimljivo je da je Butradžaja grad koji je posljednjih 10 godina nikao iz prašume. To je simbol privrednog uspjeha i moći ove zemlje, koja pretenduje da uđe u sam vrh najrazvijenijih zemalja svijeta-ispričao nam je Janjetović. On je istakao da će elaborat oko ovog izvoznog posla, pored "Tamarisovih" tehnologa, zajedno raditi stručnjaci banjolučkog Šumarskog fakulteta i Poljoprivrednog instituta, sa kojima ova kompanija ima sklopljene ugovore o poslovno tehničkoj saradnji. - Riječ je o 30 različitih vrsta selektivno odabranih četinara, manjeg broja lišćara, ukrasnog žbunja i trajnica, odnosno ukrasnog cvijeća. Predstoji sadnja sadnica u kontejnere i njihova priprema za transport brodom - izjavio je Janjetović. Treba reći da je poslovni imidž ove kompanije rastao sa dobivenim standardima za kvalitet proizvoda i usluga. Nakon ISO standarda 9001 i 14001, OHSAS 18001, koje u ovoj vrsti proizvodnje nema nijedno preduzeće u jugoistočnoj Evropi, uslijedilo je priznanje Regionalnog centra za okolinu za srednju i istočnu Evropu i priznanje Privredne komore Republike Srpske. Kao kruna svega došla je diploma za stvaralaštvo i medalja za znak za razlikovanje sa geografskim porijeklom na međunarodnom sajmu stvaralaštva "Eureka" u Briselu. Zato nije bilo čudno da je prilikom posljednje posjete delegacije Srbije Republici Srpskoj, predsjednik Srbije Boris Tadić posjetio veliki rasadnik ovog preduzeća u Mrčevcima kod Laktaša. - Meni je bilo posebno važno da se na licu mjesta uvjerim kako jedno relativno malo preduzeće i privatni preduzetnik mogu da naprave veliki biznis. Ovo je odličan primjer kako prirodni resursi uz nauku, dobar rad i marketing mogu da naprave pravi posao - rekao je tada predsjednik Srbije Boris Tadić. A da iz pitomih ravničarskih Mrčevaca kreću veliki izvozni poslovi dokaz je i na godišnjem nivou potpisan milion i po američkih dolara vrijedan ugovor koji je "Tamaris" sklopio sa ruskim partnerom. Dok sadnice iz Lijevča polja već krase vile ruskih bogataša u Sočiju, budućem gradu domaćinu olimpijskih igara, milion evra vrijedni "Tamarisovi" travnati tepisi krase golf igrališta širom Švedske. Kako ističe Janjetović, Rusi su zainteresovani da unaprijed otkupe njegovu kompletnu desetogodišnju proizvodnju. Kada je riječ o specifičnim biljnim vrstama koje se uzgajaju u rasadniku ove kompanije i koje predstavljaju atraktivni izvozni brend Srpske ne može se zaobići žuta bukva. - Za ovu biljnu vrstu vezana je zanimljiva priča. Ona je otkrivena u okolini Vranja daleke 1890. godine. Dok se dvije godine po tadašnjim naučnim forumima vodila velika rasprava je li to bolesno drvo ili specifična biljna vrsta jedan rasadničar iz Njemačke došao je do grančica ovog drveta, razmnožio ga i na njegovoj prodaji zaradio bogatstvo. Tek mnogo godina kasnije žuta bukva je jasno definisana kao specifična biljna vrsta, ali u međuvremenu nestala iz flore Srbije - priča Janjetović. Danas je to važan izvozni proizvod "Tamarisa" kao i drvo Ginka Bilobe, čija su ljekovita svojstva i te kako zanimljiva farmaceutskoj industriji. U Mrčevcima ćete pronaći i japansku trešnju, drvo posebnog značenja za stanovnike zemlje izlazećeg sunca i još 120 različitih biljnih vrsta. Tekst i fotografije Dejan DAVIDOVIĆ PORODIČNI BIZNIS Plan "Tamarisa" za narednu godinu ostaje kontinuirana proizvodnja od milion sadnica godišnje. - Ovo je porodični biznis. Starija kćerka Tamara direktor je kompanije, a mlađa Milica već mi je desna ruka oko poslova u vezi sa sertifikatima sadnica za ino partnere i pripreme njihovog transporta po svjetskim standardima. I radnici su dio naše porodice - rekao je Janjetović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.