Svetinja preporod dočekala

Hujali su vijekovi nad Razdolinama, osvajači vatrom krčili put do svoje tobožnje ovozemaljske slave, ali manastirsko zdanje, zakopano duboko u pamćenju pravoslavnog naroda, ponovo je nicalo iz pepela još ljepše i silnije

"KAD se nekad na dvoje rascijepilo brdo Orline, kad se kroz njega začuo žubor Staniševačkog potoka, kad se u procjepu stvorila livada sa izvorom ispod njega, anđeo je na zaravanak nečujno spustio crkvu kojoj ni biser morski ljepotom ravan nije." Tako govori narodno predanje, a istorijske čitanke nas uče da je manastir Uspenija presvete Bogorodice u Dobrunu kod Višegrada dio Svete bosanske gore, koju su stvorili Nemanjići, da je tu crkva bila još u osmom vijeku, a da je postojeća izgrađena 1219. godine. Istoriju ove srpske svetinje i njenu riznicu dugo su skrivale tri "skrivnice", koje su kaluđeri iskopali ispod oltara. Kada su ih arheolozi iz Beograda prije pet godina otkrili, "skrivnice" su bile prazne, jer lopovima svih vjera ni svetinje nisu svetinja. Hujali su vijekovi nad Razdolinama, osvajači vatrom krčili put do svoje tobožnje ovozemaljske slave, ali manastirsko zdanje, zakopano duboko u pamćenju pravoslavnog naroda ovih krajeva, ponovo je nicalo iz pepela još ljepše i silnije. Putopisci su zapisali da je manastir nekad opsluživalo i nekoliko stotina kaluđera, ali da su sve putnike i skitnice i beskućnike vodom napojili i hljebom nahranili. Preporod ova svetinja doživljava kad mitropolit dabrobosanski Nikolaj odlučuje da, poslije 200 godina, 1994. u Dobrun vrati monaštvo. Oko monaha Kalistrata i Jovana niču nove građevine, okuplja se monaška bratija, manastir postaje duhovni i kulturni centar višegradskog kraja. Njega pohodi Njegova svetost patrijarh srpski Pavle, crkveni velikodostojnici, poznati srpski umovi, vladari, poklonici ove svetinje na obali rijeke Rzava... Na Veliku gospojinu 2004. godine u porti manastirskog zdanja obilježena je 200. godišnjica podizanja Prvog srpskog ustanka. U Karađorđevom konaku je tada otvoren muzej Prvog srpskog ustanka i dabrobosanskih mitropolita, kao i galerija slika. Na brijegu iznad crkve od tog dana Dobrunom gospodari monumentalni spomenik voždu Karađorđu. Monaško bratstvo, pod budnim okom mitropolita Nikolaja, u izdavačkoj kući izdaje list mitropolije "Dabar", a u njoj je do sada štampano i 50 naslova duhovnog sadržaja. List "Dabar" je obilježio deset godina postojanja, a odskora postoji i časopis Srpskog sokolskog društva "Soko". U zdanjima manastira okupljaju se sokolaši u predivnim uniformama, djeluje Kulturno-umjetničko društvo "Soko", sekcija tkalja... Mitropolit Nikolaj obnavlja stare crkve i pravi novu u Draževini, otvara manastir u Vardištu... Pored dobrunskog manastira prošla je i trasa obnovljene uskotračne pruge, a samo prošle godine ovaj kompleks posjetilo je oko 50 hiljada vjernika i turista. Tekst i fotografije Radoje TASIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.