Srpska negativno ocijenila strategiju kulturne bašti

Buduća Strategija razvoja kulture u BiH treba da nastane kao rezultanta entitetskih i kantonalnih strategija, zaključili direktori republičkih institucija kulture

AD HOC kulturna politika na djelu je u BiH više od deceniju. Prioriteti se određuju u hodu i u kabinetima ministara. Kulturna misija i vizija ne postoje, čak i kada postoji Strategija kulturne politike BiH, s obzirom na to da ovaj dokument ne odražava zajednički i usaglašen pogled na razvoj kulture BiH svih njenih naroda. Konačan tekst Strategije usvojen je ljetos, a Komisija za izradu strategije od 15 članova pri Ministarstvu civilnih poslova BiH formirana je 2004. godine odlukom Vijeća ministara BiH. Okupljeni su i spoljni stručni saradnici koji su pisali dijelove Strategije, svako iz svoje oblasti. Predsjednik Komisije Ibrahim Spahić istakao je da su se članovi Komisije ljetos pojedinačno izjasnili da prihvataju konačni tekst i ocijenili da se može uputiti na Savjet ministara BiH. - Dat je i prijedlog da se obavi javna rasprava i konstatovano da je to moguće nakon predviđene procedure rada i razmatranja konačnog teksta u Savjetu ministara i Komitetu za kulturu Savjeta Evrope. Nakon ove sjednice tekst Strategije i aneksi objavljeni su na veb stranici Ministarstva civilnih poslova njnjnj. mcp.gov.ba - objasnio je Spahić. On je dodao i da je razgovarao sa predstavnicima kulturnih institucija koje su bile zainteresovane za Strategiju. - Primjedbe koje smo naknadno dobili razmotrili smo sa velikom pažnjom i korekcije koje su pripremljene biće razmatrane na sjednici Komisije koja će se održati početkom februara ove godine - naglasio je on. Pomoćnik ministra za kulturu Srpske Irena Soldat-Vujanović istakla je, međutim, da ponuđena Strategija nije u saglasnosti sa politikom EU i da nisu uvaženi ključni stavovi Srpske, koje su zastupali naši članovi Komisije. - Ministarstvo ne prihvata konačan tekst Strategije - kratko je ocijenila Soldat-Vujanović. I direktori vodećih republičkih institucija kulture u Srpskoj negativno su ocijenili Strategiju. Prema njihovom mišljenju, čak ni odluka o izradi Strategije nije donesena na zakonski način, odnosno nije prošla kroz Narodnu skupštinu Srpske, niti kroz kantonalne skupštine u Federaciji BiH. - Izbor članova komisije pokazuje nerazumijevanje uređenja BiH i potrebe da se ispoštuje nacionalni i regionalni kriterijum - naveli su u zajedničkoj izjavi direktori republičkih institucija kulture Srpske nakon uvida u konačan tekst Strategije. Ibrahim Spahić rekao je, međutim, da nikada tokom rada Komisije nije bilo javnih primjedbi koje se odnose na prekršenu demokratsku proceduru usvajanja Strategije i nepoštivanje nacionalnog i regionalnog kriterijuma prilikom izbora članova Komisije. - A sve primjedbe koje su službeno stigle iz institucija sistema i od učesnika u procesu izrade Strategije Komisija je razmotrila - istakao je Spahić. Ljiljana Labović-Marinković i Milorad Kenjalović bili su jedini predstavnici Republike Srpske u ovoj komisiji sve do dolaska Sredoja Novića na čelo Ministarstva civilnih poslova BiH, kada je i on uključen u rad Komisije. Ostali članovi su sekretar Zijada Đapo, Šaćir Filandra, Jakob Finci, Azra Hajro-Lojo, Dubravko Jeremić, Dubravko Lovrenović, Šimun Musa, Hidajet Repovac, Snježana Šušnjara, Lamija Tanović, Šaban Zahirović i predsjednik Ibrahim Spahić. - Odnos bošnjačkih i ostalih članova ove komisije naprosto je neprihvatljiv - stav je direktora sedam republičkih institucija u Srpskoj, a način na koji je oblikovan tzv. završni tekst, smatraju, izraz je potpunog nedemokratskog ponašanja. Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Srpske Ranko Risojević pojasnio je da Komisija nije uvažila njegov tekst iako je naveden kao saradnik. - Ako moj tekst nije uvažen, onda ja nisam saradnik - kategoričan je Risojević. Kako nam je pojasnio, predlagao je da se uvaži prosta činjenica da današnja BiH nije ista kao ona koja je postojala prije dvadeset godina. - BiH danas ima drugi ustavni okvir, a to Strategija negira i traži povratak na predratnu kulturnu šemu, koju su oličavale centralne kulturne institucije i rasipnost masovne kulture. Niko se ne pita iz čega bi danas proizilazio centralni karakter i značaj tih institucija, osim krilatice da je tako nekad bilo i da su one posebno važne za BiH. Važne kao trezori, ili važne po poslu koji obavljaju za BiH. To bi trebalo razdvojiti. Ako su važne kao trezori, kolekcije, i tome slično, treba vidjeti da li imamo još takvih institucija. Na primjer, Gazi Husrev-begova biblioteka. Nje nigdje nema kao da se nalazi u Iranu, a ne u BiH. Slično se može reći za još najmanje pet-šest institucija muzejskog tipa - pojasnio je Risojević. I za direktorku Muzeja Srpske Nadu Puvačić neprihvatljiv je stav predlagača o poziciji sedam državnih, centralnih institucija kulture koje se nalaze u Sarajevu. - Smatram da se u tom smislu može pozicionirati samo Zemaljski muzej iz Sarajeva i Muzej Republike Srpske iz Banje Luke, zato što su muzeji prvorazredne kulturne institucije jedne države. O svim drugim institucijama koje treba da budu državne i finansirane na državnom nivou treba prethodno voditi javnu raspravu i utvrditi kriterijume po kojima jedna institucija postaje od državnog značaja - stav je Nade Puvačić. U cijelom tekstu, primijetila je Puvačićeva, dominira pojam "državno" i "centralno", što uveliko nameće novu poziciju nekim institucijama i nekim kadrovima. - Zbog čega? Smatramo da se mora jasno definisati pojam "državni nivo u kulturi", jer se BiH sastoji od dva entiteta, tri konstitutivna naroda, gdje su zvanična tri jezika, tri vjere, odnosno govorimo o veoma složenoj društvenoj tvorevini koja ne može svoju specifičnost pokriti samo jednim pojmom državno - misli Nada Puvačić. Kolegijum Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske primijetio je da u slučaju centralnih institucija kulture u potpunosti nije ispoštovan kriterijum da su to ustanove čiji je osnivač nekadašnja SRBiH, jer da jeste na tome spisku bi se našli i nacionalni parkovi Sutjeska i Kozara, te Spomen-područje Donja Gradina, čiji osnivač je bila SRBiH. Kolegijum je mišljenja da Strategija ne pre¬dstavlja dobru osnovu za razvoj kulturnih djelatnosti u BiH, jer ima formu eseja koji počiva na improvizovanim stavovima pojedinca, zasnovanim na pogrešnim podacima. - Smatramo da je nemoguće prihvatiti dokument koji govori o kulturi, a sasvim paušalno daje presjek kulturne infrastrukture i nadležnosti u toj oblasti - njihova je ocjena. Zavod je dostavio hrpu argumentovanih primjedbi na podatke i ocjene Komisije koje se odnose na dio o zaštiti kulturno-istorijskog nasljeđa. - Zaključili smo da je na tekst nacrta Strategije kulturne politike BiH nemoguće amandmanski djelovati, pogotovo što se koncept unitarne kulture provlači kroz svaki njen segment. Neophodno je pristupiti izradi novog teksta, koji će se bazirati na metodologiji koju za to propisuje Evropska zajednica - rekla nam je direktor Zavoda Svetlana Šiljegović. Pomoćnik ministra za kulturu Srpske Irena Soldat-Vujanović složila se da Strategija nije uzela u obzir podjelu nadležnosti na svim nivoima vlasti, nego se insistira na jedinstvenoj umjesto na zajedničkoj Strategiji BiH. - Danas ni jednonacionalne evropske države nemaju jedinstvenu strategiju kulturne politike, već svojom strategijom obuhvataju sve nivoe vlasti koji su samostalni u odlučivanju i u donošenju prioriteta - istakla je pomoćnica ministra za kulturu. Preporuke Strategije su, prema njenim riječima, čiste direktive i vode centralizaciji. - Strategija sva rješenja, posebno finansiranje, traži na nivou države, čime se zaobilaze entitetska i kantonalna ministarstva kulture koja bi trebala da urede ovu oblast, počev od zakona pa do finansiranja. Umjesto toga, pokušava se prebaciti nadležnost na državni nivo - izričita je Soldat-Vujanović. Strategiji je, prema njenim riječima, trebao prethoditi kulturni pregled BiH, koji još nije donesen, a koji je trebao precizirati strukturu, društveno uređenje i nadležnosti unutar države i biti osnova za donošenje Strategije. U izradi Strategije, kategorična je Soldat-Vujanović, trebalo je krenuti od trenutnog stanja i nadležnosti zasnovane na Ustavu BiH, koji je kulturu ostavio u nadležnost entiteta, odnosno kantona i opština. - U BiH treba da postoji Strategija zajedničkog razvoja kulture, ali ona mora da odražava potrebe i realnost svih građana BiH. Stoga predlažemo da entitetska ministarstva zaključe sporazum o saradnji, na osnovu kojeg će osnovati komisije koje će raditi na dopuni i poboljšanju ovog dokumenta - stav je Ministarstva prosvjete i kulture Srpske. Direktori republičkih institucija kulture smatraju da se procedura treba vratiti u institucije sistema i da se buduća Strategija razvoja kulture u BiH treba nastati kao rezultanta entitetskih i kantonalnih strategija uz poštivanje svih demokratskih koraka. Ovaj dokument bez saglasnosti entitetskih ministarstava kulture, pojasnila nam je pomoćnik ministra za kulturu u Ministarstvu civilnih poslova BiH Biljana Čamur, ne bi ni smio biti dostavljen na razmatranje Savjetu ministara BiH. Nadamo se zato da još nije sve izgubljeno i da će BiH zaista dobiti dokument zasnovan na konsenzusu svih strana. Branka STEVANDIĆ DEJTON Po Dejtonskom mirovnom sporazumu, oblast kulture ostavljena je entitetima i kantonima kao samostalna, da se uredi zakonski. Ne postoji ministarstvo kulture u Ministarskom savjetu, niti nacionalne institucije na nivou države BiH. Pošto je Republika Srpska ovu oblast uredila zakonodavno, ne postoji više ni pravni vakuum u kome bi se predratni zakoni u oblasti kulture protezali na poslijeratno vrijeme. Vlada Republike Srpske je osnovala sedam republičkih ustanova kulture koje imaju zakonsku nadležnost na cijelom području entiteta Republike Srpske. Na taj način riješen je pravni status nekadašnjih regionalnih ustanova kulture, teritorijalno smještene u Republici Srpskoj, koje su dobile status republičkih, tj. centralnih u odnosu na sve druge ustanove kulture u Republici Srpskoj. Status sedam institucija kulture čiji je osnivač bila nekadašnja SR BiH u FBiH još uvijek je neriješen. EKSPERTSKI TIM Ekspertski tim, na osnovu ugovora sa Savjetom ministara BiH, koji je učestvovao u izradi Strategije, činili su: Bjelošević Predrag, Bučan Samra, Finci Jakob, Gojer Gradimir, Hajro-Lojo Azra, Kovač Nikola, Kulenović Tvrtko, Lovrenović Dubravko, Misirlić-Perduv Ljiljana, Musabegović Sadudin, Odavić Đorde, Repovac Hidajet, Risojević Ranko, Šušnjara Snježana, Tanović Lamija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.